Nalivpero – simbol elegancije, preciznosti i osobnog izraza – obilježilo je povijest rukopisnog stvaralaštva tijekom kasnog 19. i ranog 20. stoljeća. Izložba pod nazivom “Zlatno doba nalivpera u rukopisima Nacionalne i sveučilišne knjižnice” predstavlja jedinstvenu priliku za istraživanje povijesti pisanja i evolucije nalivpera kao alata koji su oblikovali kulturno i intelektualno naslijeđe. Ova izložba fokusira se na ulogu nalivpera u stvaranju rukopisa od kraja 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća, razdoblja koje se često naziva zlatnim dobom pisanja nalivperom. Tako se rukom pisani dnevnički zapisi Miroslava Krleže, pjesme Antuna Gustava Matoša, Tina Ujevića, dramski tekst Antuna Branka Šimića, pisma Alberta Einsteina i Ivana Meštrovića mogu vidjeti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
– Otvorili smo je povodom 130. obljetnice zbirke rukopisa i starih knjiga. Riječ je o priči koju smo pokušali realizirati oko pisaćeg instrumenta nalivpera, počevši od njegovog povijesnog razvoj, do ključnih izumitelja. Jedan od njih je Eduard Slavoljub Penkala, te nastavno s vrstama, tipovima nalivpera, s reprezentativnim izborom rukopisne građe te partiture koje su pisane tim instrumentom. Zaključili smo cijelu priču o nalivperu sa sljedbenicama koji nastavljaju izradu pisaćeg pribora u Hrvatskoj, tako da je ovo jedna zaokružena priča o pisaćem instrumentu – otkrila je Iva Perinić, kustosica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnice.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva dragocjene rukopise pisane nalivperom, koji su bili glavni povod za pokretanje te u konačnici otvorenje izložbe. Ona kroz prezentacijske panoe prikazuje najraniju povijest nalivpera, njegov razvoj, ključne izumitelje i patente zahvaljujući kojima je nalivpero postalo široko popularan instrument za pisanje sredinom prošlog stoljeća.
Nalivpera prikazana na izložbi dolaze iz raznih razdoblja i dizajna, pokazujući evoluciju tehnologije i stila. Od jednostavnih modela do luksuznih primjeraka ukrašenih plemenitim metalima i gravurama, ova kolekcija odražava strast prema detaljima. Posjetitelji mogu vidjeti poznate brendove koji su obilježili ovo razdoblje, poput Sheaffera i Crossa.
– Konkretno, mogu se vidjeti rukopisi naših znamenitih književnika i umjetnika, primjerice dnevnički zapisi Miroslava Krleže, pjesme Tina Ujevića, koje su pisane nalivperom. Ono je bilo popularan pisaći instrument u prvoj polovici 20. stoljeća. Osim toga, pisma naših umjetnika i znanstvenika, Ivana Meštrovića, poznatog hrvatskog matematičara Vladimara Varičaka koji korespondira s Albertom Einstainom. Posjedujemo devet njegovih pisama, koje su također pisane nalivperom. Osim toga, i notne partiture i gramofonsku ploču iz nekadašnje tvornice Edison-Bell-Penkala – rekla je Perinić.
Nalivpero još uvijek ima svoje istaknuto mjestu u kulturi pisanja posebice u svečanim prigodama i potpisivanju važnih dokumenata. Pitali smo je koliko izlaganje arhivske građe javnosti znači za NSK.
– Veoma mnogo, prvenstveno jer mi, kao čuvarice pisane baštine, čuvamo tu vrijednu građu, ali s obzirom da ovi rukopisi koji su pisani na instrumentu koji odaje karakter i osobnost njegovih autora, nadalje s prezentacijom i čuvanje osiguravamo da buduće generacije imaju autentičnost tih rukopisa – dodala je kustosica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Izložba je otvorena za javnost do 15. prosinca, a ljubitelji povijesti, kaligrafije i umjetnosti pisanja imat će priliku otkriti jedinstvenu priču o zlatnom dobu nalivpera. Nacionalna i sveučilišna knjižnica ovim projektom ponovno potvrđuje svoju ulogu čuvara kulturnog i povijesnog naslijeđa.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA