Životopis je uljepšalo 43 posto tražitelja posla

Autor: G.B. 4/10/2014 10:59

Kako se zaposlenici nose s greškama u radu i jesu li ih spremni priznati, te jesu li tražitelji posla skloni ‘uljepšavanju’ životopisa, pitanja su na koja je odgovor potražio portal MojPosao.

 

Više od polovice ispitanika tvrdi da nikada nisu ‘uljepšali’ svoj životopis, žene više prikrivaju istinu svojim životopisima, nezaposleni ispitanici najiskrenija su skupina tražitelja posla i na intervjuu, a 81 posto ispitanika je u nekom trenutku ‘uhvatilo’ svog kolegu u skrivanju istine, dio je otkrića istraživanja.

Većini ljudi stalo je pokazati se u javnosti u najboljem svjetlu. Sastavni dio ‘javnosti’ svakako je i radna okolina, stoga je portal MojPosao na više od 250 ispitanika istražio dvije teme. Prva je bila kako se zaposlenici nose s greškama u radu i jesu li ih spremni priznati te dovesti u pitanje svoj imidž, a druga jesu li skloni ‘uljepšavati’ životopis kako bi poslodavac zaposlio upravo njih.

Nezaposleni ispitanici najiskreniji su kada sastavljaju životopis i razgovaraju s poslodavcem

Više od polovice ispitanika (56 posto) tvrdi da nikada nisu ‘uljepšali’ svoj životopis, dok 43 posto ispitanika priznaje uljepšavanje životopisa. Preostalih 1 posto ispitanika navodi da se nikada nisu aplicirali na natječaj.

Žene više prikrivaju istinu u svojim životopisima – 45 posto priznaje da je ‘uljepšalo’ svoj životopis. Isto navodi 41 posto muškaraca.

Stariji ispitanici su i najiskreniji, pokazuju rezultati istraživanja. Tek malo više od trećine ispitanika starijih od 36 godina (33%) priznaje da su ‘dotjerali’ životopis prilikom prijave na posao. Isto priznaje skoro polovica ispitanika u dobi između 25 i 35 godina (48 posto) te 41 posto ispitanika mlađih od 25 godina.

Zanimljivo je da su nezaposleni ispitanici najiskreniji u svojim prijavama za posao, budući da ih (tek) 38 posto priznaje da su ‘uljepšali’ svoj životopis.

Informacije koje su tražitelji posla najčešće ‘dotjeruju’ u svojim životopisima su: opis prethodnih radnih iskustava, razina tehničkih sposobnosti i znanja te nelogičnosti ili tzv. rupe između pojedinih radnih iskustava.

Osim ‘uljepšavanja’ istine u životopisu, netočne interpretacije događaju se i na samom razgovoru za posao. Više od polovice ispitanika (56 posto) priznaje da nisu rekli istinu na razgovoru za posao. Nikada nije uljepšalo istinu 41 posto ispitanika. Preostalih 3 posto nije bilo na razgovoru za posao.

Iako žene više prikrivaju istinu u životopisu, kada je u pitanju razgovor za posao, tome nisu toliko sklone kao muškarci. Malo više od polovice (52 posto) muškaraca navodi da nikada nije uljepšalo istinu na razgovoru za posao, dok isto navodi 58 posto žena.

Također, stariji ispitanici, koji su u svojim životopisima iskreniji od ostalih ispitanika, više prikrivaju istinu na razgovoru za posao. Čak 59 posto ispitanika starijih od 36 godina prikrivalo je istinu, dok isto navodi 48 posto ispitanika između 26 i 35 godina i 70 posto ispitanika mlađih od 25 godina.

Nezaposleni ispitanici najiskrenija su skupina tražitelja posla i na intervjuu – njih 66 posto navodi da nikada nije ‘uljepšalo’ istinu.

Na pitanje što su točno ‘uljepšali’ na razgovoru za posao, od svih ispitanika 27 posto priznaje da su ‘uljepšali’ opis prošlih radnih iskustava. Da su prenaglasili svoje tehničke sposobnosti i znanja navodi 12% posto ispitanika, a njih devet posto je povisilo iznos prošle plaće.

Tko radi, taj i griješi, a tko griješi taj o tome šuti

Velika većina ispitanika (71 posto) priznaje da su nešto prešutjeli ili ‘uljepšali’ na radnom mjestu. Takvo nešto nikada nije učinilo 25 posto ispitanika, dok ih 4 posto nikada nije radilo. Najčešće se radilo o razlozima kašnjenja na posao ili roku u kojem je obavljen neki zadatak.

Kao najčešće opravdanje za prešućivanje na radnom mjestu, ispitanici navode udobrovoljavanje nadređenog (38 posto). Malo više od trećine (33 posto) prešutjelo je grešku u nadi da je nitko neće primijetiti, a 25 posto ispitanika to je učinilo kako bi udovoljili klijenta. Najmanje ispitanika (osam posto) sakrilo je istinu da bi ispali bolji pred kolegama.

Muškarci (42 posto) u većoj mjeri nego žene (36 posto) opravdavaju svoje ‘uljepšavanje’ istine ili prešućivanje na radnom mjestu udobrovoljavanjem nadređenog. Isto tako, muškarci (39 posto) su više nego žene (31 posto) prešućivanjem pokušali prikriti pogrešku.

U više od polovice slučajeva (59 posto), kada su ispitanici nešto prešutjeli, nitko za to nije saznao. Da je za prikrivanje istine saznao kolega navodi 8 posto ispitanika, njih 5 postonavodi da su to bili kolega i nadređeni, a u 5 posto slučajeva saznao je samo nadređeni.

Svega jedan posto ispitanika navodi da je za prikrivanje istine saznao netko drugi. Malo više od petine ispitanika (22 posto) tvrdi da nikada nije nešto prešutjelo ili uljepšalo.

Od onih koji su lagali ili prešutjeli istinu, najveći broj nije imao posljedica. Ostatak je većinom dobio opomenu ili su morali ispraviti napravljenu pogrešku. Manji broj dobio je otkaz i novčanu kaznu.

Kolegijalnost na djelu: propusti kolega najčešće se prešućuju

Iako možda sami nisu prikrili neku pogrešku, čak 81 posto ispitanika je u nekom trenutku ‘uhvatilo’ svog kolegu u skrivanju istine. Da nisu imali takvo iskustvo navodi 17 posto ispitanika, a njih tri posto nikada nije ni radilo.

Više od polovice ispitanika (55 posto), nakon što je ‘uhvatilo’ svog kolegu u skrivanju istine, pravilo se da ne zna. Malo manje od trećine (28 posto) porazgovaralo je s kolegom koji je prikrio istinu, dok ih je čak pet posto ‘trenutak slabosti’ kolege iskoristilo protiv njega/nje. Svega tri posto reklo je naređenom, dok ih je dva posto zanemarilo otkriveno. Budući da nikad nisu radili, sedam posto ispitanika nije bilo u mogućnosti odgovoriti na ovo pitanje.

Skoro polovici ispitanika (46 posto) skrivanje istine nije narušilo odnose s kolegama, dok ih 28 posto navodi da je negativno utjecala na odnos. Čak 12 posto ispitanika više ne razgovara s nekim kolegama zbog skrivanje istine, dok ih deset posto navodi da razgovaraju s kolegama, ali da se odnos promijenio na gore. Niti na ovo pitanje četiri posto ispitanika nije moglo dati odgovor na ovo pitanje jer nisu radili.