Autor:: Sarah Srdar 2/21/2012 16:54
Potaknuta špekulacijama o zastoju izgradnje Židovskog centra i sinagoge na mjestu razorenog hrama u Praškoj ulici u Zagrebu, Židovska općina Zagreb informirala je javnost o razlozima tog zastoja i njegove povezanosti s pitanjima povrata židovske imovine.
Židovskoj općini Zagreb je, prema evidenciji iz prosinca 1950. godine, za vrijeme NDH i komunističke vladavine oduzeto 11 zgrada u Zagrebu, dvije zgrade izvan Zagreba, šest gradilišta i jedna šumska parcela. Samo dio je vraćen, a Židovska općina Zagreb optužuje inertnu i nezainteresiranu državnu administraciju.
Spremni su na kompromise te se nadaju kako će najavljene izmjene i dopune Zakona o povratu imovine biti izvršene na način da se imovina Židovima zaista vrati.
– Po pitanju povrata imovine, učinjeno je minimalno. Zakon koji je donesen je i onemogućio detaljni povrat imovine, posebno fizičkim osobama, s obzirom da je ograničen samo na prvi red, djecu, a ne braću ili sestre. Ne tražimo potpuni povrat imovine jer nam je jasno da se to ne može realizirati – rekao je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb.
Projekt čeka raspravu od 2006. godine
Kao glavnog krivca za zastoj izgradnje, Židovska općina navodi pokušaj da se iz pripreme izgradnje izuzme općina kao nositelj projekta i vlasnik zemljišta. Naime, kažu kako su 2006. aktualnoj vlasti predali koncept sadržaja objekta, a o istom se nikada nije raspravljalo.
– Bivši predsjednik države, Stipe Mesić, je diktirao odluke i htio odigrati svoju ulogu. Tad je bilo najteže našoj zajednice jer je predsjednik dao potporu ljudima koji su se odvojili od naše općine i tražilo se brisanje Židovske općine s vjerskih spisa u Republici Hrvatskoj. Ova općina nije bila ukinuta niti u vrijeme Nezavisne države Hrvatske, niti po nalogu Ante Pavelića – kazao je Kraus.
Uz memorijalni centar i poslovni prostori
Građani imaju predodžbu o izgradnji sinagoge u centru Zagreba, no riječ je o memorijalnom centru s elementima vjerskog sadržaja u čijem bi se sklopu izgradio i poslovni centar budući da održavanje takvog objekta iziskuje poprilična financijska sredstva.
– Građenje sinagoge ne doživljavam kao nikakvo iskupljenje. Hrvati s kojima živimo se nemaju što iskupljivati. Oni imaju svoju obvezu. Moja djeca žive s vama. I naš dom je Hrvatska. Ljudi moraju shvatiti da nam nije Izrael rezervni dom. Dvadeset godina smo s vama u Hrvatskoj, bili smo skupa za vrijeme rata i sad smo zajedno u ovoj krizi – dodao je Jakov Bienenfeld, član Vijeća Židovske općine Zagreb.
Do izgradnje objekta u Praškoj ulici neće doći sve dok Židovska općina Zagreb ne ostvari svoja prava i ne osigura svoju egzistenciju, ali i izgradnju i održavanje budućeg objekta.
