Nedavno održani izbori u Bosni i Hercegovini unatoč postizbornim izmjenama zakona koje je donio Christian Schmidt, nisu u potpunosti rješili probleme s Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, slažu se mnogi politički akteri.
Željko Komšić ponovno je izabran za hrvatskog člana predsjedništva u Federaciji Bosne i Hercegovine, čime su Bošnjaci ponovno preglasali Hrvate, odnosno, Komšić je po četvrti put izabran u Predsjedništvo većinom bošnjaških glasova. Situacija ide toliko daleko da je Komšić proglašen i nepoželjnom osobom u sredinama gdje su na vlasti stranke okupljene u Hrvatski Narodni Sabor Bosne i Hercegovine.
S druge strane, Borjana Krišto iz HNS-a, koja je bila kandidat za hrvatskog člana u Predsjedništvu BiH izjavila je kako je ona bila zapravo jedini kandidat hrvatskog naroda na izborima.
-Želim se zahvaliti hrvatskom narodu, a posebnu HNS-u što je u ovom povjesnom trenutku za hrvatski narod pokazao svoju odgovornost kandidirajući jednog zajedničkog kandidata. Želim reći da, ono što imamo u ovom trenutku, rezultati iz svih županija s hrvatskom većinom pokazuju da HDZ i stranke okupljene oko HNS-a imaju uvjerljivu pobjedu. Ovo je pobjeda hrvatskog naroda u BiH- izjavila je Krišto.
Unatoč tome, većinom bošnjačkim glasovima, izbore je po četvrti put dobio Željko Komšić. Komšić tvrdi da je iznenađen time da su tradicionalni glasači HDZ-a, zapravo glasali za njega.
-Rezultat u Livnu je vrlo zanimljiv kada vidimo glasove za Bećirovića i Komšića, pa možemo pretenciozno reći: Dobro došli u građansku državu. Ali svi znamo da to nije tako. Riječ je o dirigiranim potezima, pretpostavljam jednoj vrsti HDZ-ove osvete i revanša Izetbegoviću. Ako je to točno, HDZ je izgubio svaki argument da nekom prigovara na račun legitimiteta- komentirao je rezulate Željko Komšić.
Najveći gubitnik ovih izbora je Bakir Izetbegović, koji je mjesto u Predsjedništvu izgubio od Denisa Bećirovića.
Dnevni avaz napravio je postizbornu analizu u kojoj tvrde kako je „Izetbegović sapunao dasku Hrvatima gurajući Komšića, a time sada oduzeo glasove-sebi“.
O čemu se radi?
Naime, uoči izbora, SDA, stranka Bakira Izetbegovića, provodila je kampanju kako su Komšić i Bećirović ciljaju na isto biračko tijelo, te su agitirali za Komšića kako bi spriječili da HDZ-ov kandidat dobije stolicu u Predsjedništvu BiH. Međutim, dogodilo se to da glasove Komšić nije uzeo Bećiroviću, nego samom Bakiru Izetbegoviću. Sve to pokazuje paradoksalnost izbornog sustava u Bosni i Hercegovini.
Izborni sustav u Bosni i Hercegovini posložen je tako da se u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine biraju tri člana- jedan srpski, jedan bošnjački i jedan hrvatski. Međutim, izborni sustav posložen je tako da je Željko Komšić opetovano izabiran za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka. Ta kriza izboornog modela traje već dulji niz godina. HNS ili Hrvatski narodni sabor, godinama zahtjeva izmjenu Izbornog zakona koji bi zajamčio pravo na legitimno predstavljanje naroda u tijelima vlasti. Njihov je prijedlog da se to najlakše može ostvariti kroz dvije izborne jedinice u Federaciji BiH što bošnjačke i građanske stranke odbacuju smatrajući da vodi da dubljim etničkim podjelama.
Žestoke kritike na izbor Željka Komšića uputio je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, kao i čitav hrvatski politički vrh.
Christian Schmidt u noći je izbora donio izmjene koje se odnose na postizborno koaliranje. Te će izmjene spriječiti preglasavanje Hrvata u Domu naroda, međutim i dalje ostaje problem oko samog izbora u Predsjedništvo Federacije BiH. I sam je Schmidt svjestan da ove izmjene ne rješavaju dugogodišnji problem. I sam se zalaže kako su Bosni i Hercegovini nužne izmjene Ustava po ovom pitanju, a tu se svakako treba uključiti i Hrvatska.
* članak napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama
