Pred saborskim zastupnicima je rasprava o novom Zakonu o obnovi, a tim povodom konferenciju za medije održao je Zeleno-lijevi blok. Više su puta upozoravali, kaže Sandra Benčić, da dosadašnji zakon nije adekvatan, zbog prevelike birokracije, koja je dovela do toga da obnovljenih kuća gotovo da i nema.
– Od početka smo tražili da jedna institucija vodi čitav postupak obnove. Od zagovaranja koje smo imali u petom i šestom mjesecu 2020. godine, kada još nismo bili u Saboru, predstavili smo model Zavoda za obnova kakav je imao Dubrovnik, i kako se u jednoj instituciji odvijalo sve, i osiguralo da se obnova, koliko god u Dubrovniku bila kompleksna, dogodi u primjerenom roku. To je tada bilo odbijeno, odbijeno je bilo i kod izmjena i dopuna Zakona kada smo opet to zagovarali, ostavljene su tri institucije, ali realno govorimo i o više, koje sudjeluju u obnovi. Napokon se postupak obnove centralizira u jednoj instituciji, rekla je Sandra Benčić, saborska zastupnica.
Postupak obnove će biti centraliziran unutar Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imove. Benčić smatra da je to bolje rješenje, ali dodaje da bi bolje bilo da taj posao radi institucija koja je van sustava državne uprave.
– Iz vrlo jednostavnog razloga, što smatramo da će imati problem za zapošljavanjem stručnih kadrova poput inžinjera i arhitekata, zbog sistematizacije radnih mjesta, kakve jesu u državnoj upravi, koeficijenata koji jesu takvi kakvi jesu gdje vi za te plaće te vrste stručnjaka gotovo da ne možete dobiti. Morat će naći drugi model njihovog angažiranja jer se bojimo da tome neće moći pristupiti.
Osim centralizacije obnove, dobra stvar je, smatra Benčić, i promjena u sustavu samoobnove gdje će novac za obnovu biti unaprijed isplaćen.
– Jedna od jako dobrih stvari koje novi Zakon predviđa jest zamjena nekretnina, to će omogućiti da ljudi dobiju zamjenske nekretnine. Daju svoju koja je srušena u vlasništvo RH i dobiju adekvatnu, približno jednake vrijednosti, na svome području. To je osobito bitno za Baniju jer ima kuća koje su u dobrom stanju, napuštene su, ili su u vlasništvu RH i mogu se koristiti kao zamjenske kuće.
Tražili su i, kaže Benčić, da se makne odredba prema kojoj je potrebno da 51 posto suvlasničkih udjela odluči o tome da se ide u obnovu:
– Jer to često koči obnovu. Ponekad neki stanari to ne žele, i zbog toga nitko ne može ići u obnovu. Konstrukcijska obnova je pitanje sigurnosti i trebala bi ići “ex lege”, po samom zakonu. Rješenje koje se daje u Zakonu nije to, da ide po sili zakona, i dalje treba 51 posto, ali daje se mogućnost da bilo tko od suvlasnika, ako nema suglasnosti 51 posto, traži od suda da nadomjesti tu suglasnost u izvanparničnom postupku.
Ono što je zakonom propušteno, a struka upozorava, jest urbana obnova dijelova naselja, koje nisu kulturno-povijesne cjeline, kao i mogućnost izgradnje većeg broja zamjenskih građevina na istoj lokaciji, rekla je Urša Raukar-Gamulin. Struka je prije dvije godine izradila dokument o preobrabni i revitalizaciji pogođenih županija i potrebno ga je uključiti, kaže…
– Jednostavno kako bi se obnova od potresa iskoristila, ne samo za obnovu pojedinačnih zgrada i kuća, već za cjeloviti razvoj naselja, za poboljšanje infrastrukture, za poboljšanje prometnih mreža, za izgradnju društvene infrastrukture i, naravno, svime time povratak života u sada napuštene dijelova, kako gradova tako i sela i zaseoka, rekla je Urša Raukar-Gamulin, saborska zastupnica.
Smatra da nerealan zaključak da se za provedbu novog zakona ne trebaju osigurati dodatna financijska sredstva:
– Mislimo da treba, treba detektirati očekivane troškove nužne za efikasnu provedbu novih mjera obnove. Ono što je izuzetno važno za Banovinu, izdvojiti dodatna financijska sredstva za pružanje intenzivnije i opsežnije, besplatne pravne pomoći, uz pokrivanje sudskih i bilježničkih troškova stradalnicima potresa kojima je potrebna i stručna i financijska podrška kako bi pristupili obnovi te u njoj informirano sudjelovali.
U gradu Zagrebu je cjelovito obnovljeno svih pet osnovnih škola, što su jedine zgrade koje su cijelovito obnovljene u Gradu Zagrebu, rekao je Damir Bakić:
– Preostala je još obnova šest srednjih škola, od kojih će Glazbena škola Blagoje Bersa biti završena idući mjesec, a ostalih pet u ovoj godini. Kada govorimo o objektima kulture, u toku je obnova Kazališta Gavella i to očekujemo da će biti gotovo tokom sljedećeg mjeseca. U toku su obnove i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Arheološkog muzeja, Etnografskog muzeja, Muzeja za umjetnost i obrt, Muzej Prigorja i kazalište Komedija.
