Autor: Maja Gujinović 2/19/2010 9:32
Iako je očekivano da će, kao i u svim sektorima, Program javnih potreba u kulturi ove, ‘recesijske’, godine biti umanjen, njegova nedavna objava itekako je neugodno iznenadila neistintucionalni kulturni sektor. Taj je dio kulture grada naime, podnio najveći teret smanjenja proračunskih sredstava od čak 26,6 posto za razliku od gradskih ustanova u kulturi čiji je ‘obol’ tek 3,6 posto. Zbog takvog naglog rezanja koji se dogodio između dva čitanja proračuna upitno je kako će se neki projekti uspjeti održati.
Operaciji:Grad i world music koncertima u organizaciji Multikulture – niti kune
Naime, veliki je rez doživio Studentski centar koji će zbog toga morati otkazati popularni N.O. Jazz festival jer im je budžet srezan za 63 posto, dok su iz proračuna potpuno izbrisani projekti poput Operacije:Grad i Multikulture s ciklusom world music koncerata.
Najveći problem tog nesrazmjera, slažu se ljudi u gradu, kao i akteri s nezavisne scene, je udio u plaćama i rashodima 1820 zaposlenih u ustanovama, na koje ode čak 300 milijuna kuna, točnije 80 posto predviđenih davanja za ustanove.
– Ovakvo stanje je neodrživo za nezavisnu scenu, koja je ionako socijalno najosjetljivija. Problem je Kolektivni ugovor u kojeg nitko ne želi dirati, i ogroman hladni pogon ustanova. A za to vrijeme programski dio kulture pati – rekla je Emina Višnić, ravnateljica Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade. Kako objašnjava, jedino je ostalo nadati se rebalansu proračuna. No, to je upravo ono što ne očekuje i ne priželjkuje gradska uprava.
Lovrić: ‘Plaće uzimaju 80 posto novaca za kulturne ustanove, ali ih nećemo dirati.’
– Socijalna davanja jesu velika u odnosu na ostatak potreba u kulturi, ali stav Uprave i gradonačelnika je da se ona neće dirati. Racionalnije zapošljavanje je za sada jedino naša recesijska mjera. A pred nama je i novo kolektivno pregovaranje, jer ugovor ističe u travnju – rekao je Ivica Lovrić, pročelnik Ureda za kulturu, obrazovanje i sport, te dodao kako će jedini novi teret zaposlenika u kulturi biti onaj za Muzej suvremene umjetnosti, i to njih šest.
Po njemu, više sredstava ne znači i kvalitetniji program, ali zaboravlja da bi upravo gradska uprava trebala osmisliti transparentniji sistem evaluacije, jer po sadašnjem krajnji rezultati natječaja nikada nisu javno obrazloženi.
Podsjetimo, gradski proračun za kulturi dijeli se na dvije osnovne kategorije; onu za ustanove kojima je osnivač Grad, njih 33 koje ove godine crpe oko 88 posto cijelog proračuna i one s nezavisne scene, uključujući udruge, institucije, projekte i samostalne umjetnike koje se moraju zadovoljiti s stalih 12 posto.
I to bez obzira što u najmanju ruku jednako aktivno i kvalitetno obogaćuju kulturnu ponudu grada.
