Autor:: Bruno Matković, Autor:: Tanja Molvarec 9/14/2011 10:56
Promjene raspoloženja, osjećaj nesigurnosti i nemir samo su neki od simptoma karakterističnih za odrasle osobe koje imaju dijagnozu ADHD-a odnosno deficita pažnje i hiperaktivnog poremećaja. Jedan od simptoma kod odraslih osoba je kronično odgađanje zadataka ili problemi s započinjanjem aktivnosti te poteškoće s organiziranjem. Male stvari i svakodnevne obaveze stvaraju probleme pa se dogodi da odrasla osoba s tom dijagnozom često zaboravi platiti račun, izgubi važan papir ili zaboravi na sastanak. S kojim problemima se sve susreće osoba s ADHD-om, objasnio nam je Marko Zdelar kojem je ADHD dijagnosticiran u djetinjstvu.
– U društvo sam se uklopio jako loše. Doživljavaju me kao drugačijeg, nesposobnog, čudaka – objašnjava svoj problem Zdelar i dodaje da nije bilo problema oko samog zapošljavanja već kasnije na poslu.
– Teško mi je bilo napredovati dok sam u nekim drugim područjima bio izvrstan – kaže Zdelar.
Tijekom razgovora Zdelar je neprekidno otkopčavao i zakopčavao svoj sat, a nemirnost je jedan od znakova ADHD-a. Zdelar nam je pojasnio i kako se vrlo teško koncentrira te je stalno u potrazi za nečim stimulativnim jer stalno ima osjećaj kao da ne daje svoj maksimum.
Marko Ferek, predsjednik udruge Buđenje, pojasnio nam je sa kakvim problemima se pak susreću djeca s ADHD-om.
– Treba naglasiti potencijale koji se kriju među hiperaktivnim umovima. Simptomi su više izraženi kod djece koja ne pokazuju interes prema stvarima koja im nisu zanimljiva, dok kod stvari koje ih interesiraju pokazuju izvanredne rezultate i najčeščće su nadprosječno inteligentna – kaže Ferek.
U razredu od 30 učenika jedno ili dvoje školske djece ima ADHD, odnosno deficit pažnje ili hiperaktivni poremećaj. Kako bi se dijagnosticirao ADHD-a treba biti prisutno barem šest simptoma nepažnje ili barem šest simptoma hiperaktivnosti i impulzivnosti. Danas se smatra kako tri do pet posto školske djece ima simptome ADHD-a. Isto tako studije su pokazale kako je ADHD učestaliji dva do tri puta među dječacima nego među djevojčicama.
Marko Ferek diplomirao je 2003. godine na American College of Management and Technology u Dubrovniku, a godinu dana kasnije osnovao je udrugu Buđenje. Zbog svojih osobina tijekom školovanja doživio je puno neuspjeha i kritika što je dovelo do gubitka samopouzdanja. Igrom slučaja, u određenom periodu shvatio je da su problemi poput nepažnje, sanjarenja i hiperaktivnosti koje je imao zapravo velika prednost te je odlučio društvu prikazati te osobine u cijelosti i sve dobro što iz njih proizlazi.
– Hiperaktivni sanjar se odnosi na kreativnu populaciju čija se kreativnost manifestira identičnim simptomima kao što je ADHD. Zato treba osvijestiti učitelje i roditelje da se stvori okruženje gdje će se djeca moći baviti svojim interesima. Kod učenja bi trebalo što više povezati školsko gradivo sa interesima djeteta – kazao je Ferek.
Beethoven, Einstein, Leonardo da Vinci, Newton samo su neki od slavnih ličnosti koje su imale dijagnozu hiperaktivnog sanjara. Često kada se spominju te osobe i njihova djela, i dalje znaju isplivati stereotipna razmišljanja zbog čega ostaje gotovo nezamislivo da su bili obilježavani kao loši i bili ne baš uspješni u školi.
U svrhu podizanja svijesti o ADHD-u Udruga Buđenje organizira tjedan te bolesti koji će se održavati od 18. do 25. rujna. Više o svim događanjima pogledajte OVDJE.
