Autor: 4/13/2011 15:46
Na skupštinskom Odboru za socijalnu skrb zastupnici su zatražili da se doradi odluka o pomoći za novorođenčad kako bi se omogućilo prebacivanje tog prava s jednog roditelja na drugog u slučaju rastave ili promjene prebivališta. Pomoć za novorođenče je iznos koje grad daje za svako rođeno dijete. Tako se za prvo dijete dobiva 1800, za drugo 3600, a za treće 54.000 kuna. Uvjet za dobivanje ove pomoći je da oba roditelja imaju prebivalište u Zagrebu s tim da jedan roditelj mora biti prijavljen minimalno pet godina.
HNS-ovka Morana Paliković Gruden je inzistirala da se odluka izmjeni na način da se omogući prebacivanje ovog prava s jednog roditelja na drugog. Kazala je kako je moguće da se pravo zatraži na jednog roditelja te da se kasnije roditelji rastanu, a dijete završi kod roditelja na koje nijeg zatraženo pravo. Nakon pola sata rasprave svi članovi odbora su podržali ovaj zahtjev. Morana Paliković Gruden je također zatražila da se omogući vezanje prava na dijete jer je moguće da se roditelj odseli iz grada u potrazi za poslom, a da dijete ostavi na skrb djedovima i bakama koji žive u Zagrebu.
Nemarni odnos prema javnom budžetu
S ovom argumentacijom nije se složila Vesna Helfrich iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu koja je kazala kako je još prije donesena odluka da se pomoć daje roditeljima te da je za Gradsku upravu ključno prebivalište roditelja. Dodala je kako je od sada naglasak na tome da roditelji moraju biti minimalno pet godina prijavljeni u Zagrebu kako bi ostvarili ovo socijalno pravo.
– Na ovaj način smo htjeli izbjeći da se ljudi iz ostalih dijelova Hrvatske prijavljuju u Zagreb samo da dobiju jednokratnu pomoć i nakon toga se odjave – kazala je Vesna Helfrich.
Božicu Šolić (HDZ) je zanimalo koliko je Grad Zagreb izgubio novca jer je bilo lažnog prijavljivanja u Zagrebu kako bi se ostvarila određena socijalna prava. Ona je istaknula kako se prethodnih godina nemarno odnosilo prema javnom budžetu te se novac dijelio bez kriterija te da je razlog tome bio politički populizam.
Na ovo se nadovezala SDP-ovka Iva Prpić koja je kazala da je tako i na državnoj razini dugi niz godina uvjet za dobivanje socijalnih prava bilo državljanstvo zbog čega su pomoć primali ljudi koji ne žive u Hrvatskoj već imaju dvojno državljanstvo.
Gradska izvršna vlast je u sklopu izmjene odluke o pomoći za novorođenče napravila doradu prema kojoj će roditelji imati 60 dana da dostave dokumentaciju o promjeni prebivališta. Naime, na ovaj način je dano dovoljno vremena roditeljima da srede papirologiju kako bi ne bi izgubili pravo na pomoć zbog promjene prebivališta. Naravno ostaje uvjet da novo prebivalište i dalje bude u Zagrebu.
– Ljudi se sele iz jednog dijela grada u drugi. Roditelji kupnju veće stanove kada im se rodi novo dijete te im na ovaj način izlazimo u susret da imaju dovoljno vremena srediti dokumentaciju, a da ne izgube ovo pravo – kazala je Vesna Helfrich.
Organizirano prikupljanje dokumentacije
Na sjednici odbora je Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu skrb, izvijestila zastupnike o tijeku priprema za provođenje novog načina dodjeljivanja socijalnih prava umirovljenicima. Riječ je o pravu na besplatan prijevoz ZET-om i pravu na financijsku pomoć. Sva ova prava se ostvaruju ovisno o dohodovnom cenzusu. Višnja Fortuna je kazala kako pripreme idu vrlo dobro te da su do sada obradili 9.300 od 10.450 prijava.
– Iskoristili smo mjere Zavoda za zapošljavanje te na taj način dobili 20 pripravnika na šest mjeseci. Ove pripravnike plaća država tako da grad nije imao nikakav dodatni trošak – kazala je Višnja Fortuna.
Istaknula je i kako su maksimalno izašli u susret umirovljenicima kako bi što brže i što lakše saznali koja socijalna prava ostvaruju te kako ih mogu ostvariti. Dodala je kako je prikupljanje dokumentacije organizirano i u svim umirovljeničkim domovima čiji je vlasnik Grad Zagreb te da na teren šalju ekipe koje uzimaju dokumentaciju od osoba koje su nepokretne.
Morana Paliković Grden je kazala kako se ona i dalje ne slaže s novim načinom dodjeljivanja socijalnih prava jer se radi prema dohodovnom, a ne imovinskom cenzusu. Istaknula je kako bi se trebalo pričekati početak funkcioniranja OIB-a. Na kraju je kazala da je nova odluka napravila cijeli kaos i nove troškove, a da se ne zna koliko će se uštedjeti uvođenjem ovim načinom određivanja socijalnih kategorija.