Autor: Jasenka Haleuš 3/17/2014 10:01
O izazovima EU fondova te njihovoj mogućnosti korištenja u Zagrebačkoj županiji govorila je, na konferenciji u Zaprešiću, Ivana Maletić, zastupnica u Europskom parlamentu. Konferencija je bila organizirana za predstavnike gradova i općina, proračunske korisnike, poduzetnike, nevladin sektor.
Prisutnima se uvodno, uz gradonačelnika Zaprešića Željka Turka, obratio župan Stjepan Kožić, naglasivši da je cilj Županije biti među tri najuspješnije u Republici Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz EU fondova. „Na organizacijskoj razini dobro smo pripremljeni, imamo Regionalnu razvoju agenciju i Upravni odjel za fondove EU te pripremamo projekte.
Zastupnica Maletić ukazala je na potrebu intenzivnijeg raspisivanja natječaja, što bi trebala činiti resorna ministarstva, jer u suprotnome europski novac namijenjen Hrvatskoj – stoji neiskorišten.
– Dosad su raspisana tek tri natječaja, koji su bili potpuni promašaj, jer malo se tko u njima – zbog propisanih uvjeta – prepoznao, a raspisivanje sljedećega očekuje se tek krajem ove godine. Da bi se dobio novac iz EU fondova trebaju nam strateški dokumenti, višegodišnje planiranje, a mi to nemamo. Nadalje, ti se dokumenti trebaju definirati u partnerskom odnosu sa svim segmentima društva, a oni se kod nas pripremaju na način da nitko ne zna što je u njima. Oni naprosto moraju prepoznati potrebe poduzetnika, općina, gradova – rekla je Maletić, pritom ukazavši i na europsku praksu da se uvjeti natječaja znaju i nekoliko mjeseci prije negoli se natječaj raspiše.
– Neke zemlje imaju i kontinuirano otvorene natječaje, shvatile su da sredstva trebaju biti ‘pri ruci’ onima kojima su potrebna. Ne bi bilo dobro da Hrvatska u europski proračun uplaćuje novac, a iz njega ne povuče ono što joj pripada. U 2014. Hrvatska će u EU proračun uplatiti 3,6 milijardi kuna, mjesečno 300 milijuna, a iz njega može povući četiri puta više – podsjetila je Maletić. Pohvalila je Županiju što ima bazu projekata koji se planiraju realizirati europskim novcem te i sama iznijela podatke, dobivene od gradova i općina županije, o projektima ukupne vrijednosti 2,1 milijardu kuna.
– Kad bi Vlada na vrijeme raspisivala natječaje, sada bi se na njih s područja Zagrebačke županije mogli prijaviti projekti vrijedni 500 milijuna kuna, koji su potpuno spremni, a što bi bio veliki poticaj promjeni gospodarskog trenda i većim ulaganja – naglasila je Maletić.
Republika Hrvatska je do danas uplatila preko 2,4 milijarde kuna u Europski proračun, a od fondova nije ništa povučeno. Od 1.7.2013. otvoreno nam je 450 milijuna eura i još u pregovorima je sastavljena financijska omotnica iz koje je proizlazilo da će Republika Hrvatska do kraja 2013. dobiti barem predujam od 150 milijuna eura. Još uvijek ništa od predujma jer je Europska komisija ocijenila da sustav nije spreman za rad. Vlada u dvije godine nije uspjela pripremiti za rad sustav koji je sve dozvole dobio u predpristupnom razdoblju i za koji je za ovih pola godine rada ta dozvola trebala biti formalnost.
Iako nema pozitivne ocijene Europske komisije moguće je raspisivati natječaje, ali se projekti ne smiju ugovarati, što Vladu ne brine jer još uvijek nema niti jedan projekt koji je u fazi potpisivanja ugovora i početka provedbe. Teško da ćemo prije kraja 2014. početi trošiti europske eure.
U prosincu 2013. revizori Europske komisije revidirali su ugovaranje i provedbu projekata na razini sustava. Oni u pravilu u roku od 60 dana šalju svoj izvještaj o radu sustava. Vlada je sigurno dobila izvještaj pa bi bilo dobro da podijeli i s javnošću informacije o tome kako sustav radi. Traži li Europska komisija povrat sredstava ili ponavljanje natječaja koje su raspisali krajem 2013? Kako radi Vlada? To što svi u Hrvatskoj vidimo i osjetimo vide i u Europskoj komisiji. Loše i nema pomaka i preokretanja trendova. Ne može Vlada imati za cilj potrošiti 450 milijuna eura odnosno 3,5 milijardi kuna do kraja 2016. kada ćemo do tad kao država članica u europski proračun uplatiti preko 12 milijardi kuna. Time bismo četiri puta više uplatili u europski proračun od povučenog, a cilj Eurospke unije je obrnuto – trebamo četiri puta više povući sredstava od uplate u europski proračun.
Specifičnosti Zagrebačke županije
Kao pripremu za konferenciju prikupljene su informacije o pripremljenim ili projektima koji su u pripremi u Zagrebačkoj županiji. Popunjene upitnike dostavilo je 56% jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno njih 19 od ukupno 34.
Na temelju ovog uzorka koji uključuje sve gradove ukupan broj projekata/projektnih ideja u Zagrebačkoj županiji je 114 i to u vrijednosti oko 2,1 milijardi kuna. Od ukupnog broja prijavljenih projekata, njih u vrijednosti 502 milijuna kuna potpuno je spremno za prijave na natječaje, 858 milijuna kuna je u različitim fazama pripreme, a 712 milijuna kuna projekata je na razini ideje.
Kada se analizira struktura projekata po područjima najviše ih je vezano uz javnu infrastrukturu (ukupno 104 projekta je na tom području odnosno 91 posto vrijednosti ulaganja) i to komunalnu (projekti vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, uređenja groblja, rasvjete, cesta), društvenu (izgradnja i dogradnja škola, dječjih vrtića, obrazovnih institucija, društvenih domova, uređenje i izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture) i gospodarsku (poduzetnički inkubatori, gospodarske zone i drugu infrastrukturu koja podupire jačanje poduzetništva). Prevladavaju komunalna i društvena infrastruktura, 86 posto se odnosi na ove projekte, a 14 posto su projekti gospodarske infrastrukture. Taj omjer ne jamči gospodarski rast, te se preporuča da se struktura projekata mijenja kako bi se stvaralo što više potpornih institucija za razvoj poduzetništva koje će u budućnosti podizati dohodak iz kojeg će se tada moći financirati i komunalna i društvena infrastruktura.
U županiji se priprema nekoliko vrlo značajnih regionalnih velikih projekata, a može se istaknuti projekt „Integrirani prijevoz“, tj projekt prometnog povezivanja Zagreba s prigradskim naseljima u Zagrebačkoj, ali i Krapinsko-zagorskoj županiji te projekt Vodoopskrbni sustav Istok županije, Županijski centar za gospodarenje otpadom, te specijalna bolnica Naftalan, Dom za starije i nemoćne u Ivanić Gradu.
Neki od zanimljivih lokalnih projekata prikupljenih upitnikom su: Sanacija odlagališta otpada Novi dvori, Zaprešić vrijednosti oko 52 milijuna kuna; projekt Kompostirajmo u vlastitom dvorištu u Velikoj Gorici u vrijednosti oko 2,6 milijuna kuna;Uvođenje ekološke i štedljive javne rasvjete, Jakovlje u vrijednosti oko 4,5 milijuna kuna; Obrazovno razvojni centar Baltazar „Znanjem do konkurentnosti“ u vrijednosti oko 232 milijuna kuna; Izgradnja kampusa za studente Veleučilišta Velika Gorica u vrijednosti oko 52,5 milijuna kuna; Golf igralište Novi dvori, Zaprešić u vrijednosti 142,5 milijuna kuna; Izgradnja skladišnih kapaciteta za voće i povrće (distributivni centar) Velika Gorica vrijednosti 20 milijuna kuna; „Mini tehnopolis samoborski“ vrijednosti 10 milijuna kuna; Centar bilja Pokupsko vrijednosti 1,8 milijuna kuna i mnogi drugi.
