`Zajednički` automobili stižu na jesen u Zagreb

Autor: 5/6/2011 10:00

Zagrebom se svakodnevno kreće pola milijuna automobila, koji osim što zauzimaju ionako premalo prostora, zagađuju zrak i stvaraju buku. Osim što mijenjaju kvalitetu života u gradu, automobili predstavljaju u velike financijske izdatke za svoje vlasnike. Mnogi su europski gradovi suočeni s istim problemom kao i Zagreb, a pokušavaju mu doskočiti razvijanjem sustava održive mobilnosti, čiji je dio sukorištenje automobila, odnosno carsharing.

Carsharing se temelji na ideji da ne mora svatko posjedovati osobni automobil, već ga može pomoću kartice podići na postajama smještenima diljem grada. Zadruga Auto Divisio Croatia najavljuje početak pilot-projekta carsharinga u Zagrebu.

– Dok je u Bremenu ili Beču broj automobila u padu, u Zagrebu on i dalje raste. Carsharing nije neprijatelj javnog prijevoza, taksija ni rent-a-cara te se ne može smatrati izoliranom uslužnom djelatnosti, već sistemom kombinirane mobilnosti. Financijski se isplati do udaljenosti od 250 kilometara – tvrdi voditelj projekta ODDO Bojan Dragojević.

Kako bi ovaj projekt uspio potrebna je suradnja lokalnih vlasti koje trebaju osigurati parkirališta s preprekama, studije izvodljivosti i prilagoditi pravilnike o korištenju javnih parkirališta. U Bremenu, čija je gradska vlast bila spremna na suradnju, broj automobila na ulicama pada.

Jeftinija varijanta za one kojima ne treba automobil svaki dan

– Pitanje parkiranja je svugdje politički osjetljivo. Imamo previše automobila i to je problem koji je prisutan po cijeloj Europi, jer automobili okupiraju previše prostora u gradovima. Kako bismo utjecali na kvalitetu zraka, zabranili smo vozilima koja jako dime pristup u neke dijelove grada. Uveli smo nove autobuse na dizelska goriva, a dvadeset i pet novih autobusa ispušta istu količinu emisija kao jedan stari. Uveli smo i programe za vozila na prirodni plin i za električna vozila, no to ne mijenja zakrčenost ulica. Rješenje za zagušene ulice tražimo u razvoju javnog prijevoza, inteligentnim semaforima, posebnim trakama za javni prijevoz – napominje savjetnik za održivu mobilnost u Bremenu Michael Glotz-Richter.

Dodaje kako je neophodno poduzeti mjere kako bi ljudi više vozili bicikle i hodali, jer je primjerice u Bremenu, normalno vidjeti stare ljude ili bankare u odijelima na biciklu.

– Bicikl je vozilo s nula emisija i zato prilagođavamo prometnice biciklima koji ne troše prostorni resurs u središtu grada. Na jedno parkirno mjesto za automobil stane 20 parkirnih mjesta za bicikle. Na željezničkom kolodvoru imamo sigurno spremište za bicikle s 3000 mjesta, a redukcijom mjesta za automobile postižu se bolji uvjeti i za pješake – ispričao je Glotz-Richter.

Projekt carsharinga u Bremenu je počeo s tri automobila i jednom postajom, a sada ima 160 vozila na 42 postaje. Registriranih korisnika ove usluge ima 6 600, a računice pokazuju da ovaj projekt zamjenjuje 1500 automobila. Do 2020. godine namjerava se doseći 20 tisuća korisnika. Srednja cijena usluge carsharinga u Bremenu je oko dva eura po satu i 20 centi po kilometru, a to uključuje benzin, osiguranje, održavanje i druge troškove.

Cijena carsharinga ovisi o tipu vozila koje se uzima, dužini korištenja, a češće korištenje donosi i nižu cijenu. Stoga je to građanima koji nemaju potrebu za svakodnevnim korištenjem vozila ovo jeftinija varijanta.