Autor: 2/1/2012 9:53
Odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko, koja je predložena za Zagrepčanku godine , nedavno se našla u središtu skandala oko imenovanja u diplomatska predstavništva o čemu je pisao novinar Željko Peratović. Cijeli slučaj prijavio je njezin bivši klijent Rikard Fargačić koji je poslao dopis predsjedniku Ivi Josipović i bivšem ministru vanjskih poslova Gordanu Jandrokoviću. Nakon promijene Vlada, Fargačić se obratio i novoj ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić te njenom šefu Zoranu Milanoviću.
Iako u svom dopisu Fargačić navodi kako je angažirao Ljubicu Matijević Vrsaljko da zastupa njegovu djecu brakorazvodnoj parnici, Matijević Vrsaljko je, među ostalim, kao Fargaševa opunomoćenica slala dopise njegovoj bivšoj supruzi kako bi se postigla izvansudska nagodba. Jedan od takvih dopisa, što je Peratović stavio u svoj tekst, je iz ožujka 2009. godine.
Vajić pisala preporuku Fargačićevoj bivšoj ženi
No, Ljubica Matijević Vrsaljko je prošle godine, prvo usmeno, a zatim u travnju i pismeno otkazala suradnju svom klijentu. Kako je to naveo Fargačić u svom dopisu, ona je to učinila iz karijerističkih razloga. Razlog je bilo mjesto suradnice Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Prema Fargačićevim riječima, imenovanje joj je omogučila Nina Vajić koja već godinama radi kao hrvatska predstavnica suda u Strasbourgu. Fargačić nadalje ističe kako je ta ista Nina Vajić 1993. godine potpisala preporuku za zapošljavanje u Ministarstvu vanjskih poslova njegovoj bivšoj supruzi.
Tako on povezje imenovanje Ljubicu Matijević Vrsaljko u sud u Strasbourgu s otkazivanjem punomoći. Poveznica je Nina Vajić koja je zaposlena na tom sudu, a prijateljica je njegove bivše supruge.
Iako se o ovom slučaju nije očitovao predsjednik niti Ministarstvo, svakako je zanimljiv te ga je trebao razmotriti Odbor za javna priznanja zagrebačke Skupštine koji odlučuje o dodjeli Nagrade Zagrepčana godine.
Odbor je predložio da se nagrada dodijeli Ljubicu Matijević Vrsaljko zbog njenog doprinosa promoviranju ženskih i dječjih prava te borbe za prava žrtava obiteljskog nasilja. No ukoliko je ova priča istinita, da je odvjetnica otkazala zastupstvo malodobne djece kako bi za uzvrat dobila visoki položaj, onda ona ne zaslužuje navedenu nagradu.
Također se prilikom obrazlaganja zašto se Matijević Vrsaljko dodjeljuje nagrada navodi kako je bila prva dječja pravobraniteljica. Zanimljivo je da njen zadnji izvještaj o radu, iz 2003. godine, Sabor nije prihvatio već ga je uzeo na znanje. Jedan od tadašnjih zastupnika u Hrvatskom saboru kazao nam je da je razlog neprihvaćanja bio taj što je izvještaj bio iznimno loš te se iz njega nije moglo vidjeti što je Matijević Vrsaljko napravila za dječja prava.
Ovaj slučaj s Matijević Vrsaljko zapravo najbolje prikazuje probleme vezane uz nagradu Zagrepčanka godine. Naime, već su se nekoliko puta lomila koplja oko odluke tko će dobiti ovu prestižnu nagradu koja osim javnog priznanja nosi i 50.000 kuna. Iako bi nagrada trebala biti usmjerena prema najzaslužnijim građankama koje su se istaknule svojim radom, ona se pretvorila u poligon za lobiranje pojedinih skupina. Nagrade se praktički namještaju kako bi se prikupili poeni kod pojedinih udruga ili pojedinaca. Ovakva praksa u konačnici samo obezvrjeđuje ovu nagradu.
