Dva velika potresa koja su zadesila Hrvatsku 2020. godine potaknuli su procese obnove i ojačanje velikog broja javnih zgrada koje možda ne bi tako brzo doživjele svoju obnovu.
– Imamo trenutno 207 projekata, bilo završenih, bilo u procesu obnove, ali prije svega konstrukcijskih ojačanja javnih zgrada. Tu su i škole i bolnice i zgrade u kulturi i infrastrukturni objekti, mostovi, ceste, kao i podzemna infrastruktura. Obnova privatnih zgrada ide nešto sporijim tempom i nismo najsretniji s time, ali nastojimo i tu dati svoj obol prije svega kroz financiranje – rekao je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba.
Velik broj građana zabrinut je zbog sve učestalijih urušavanja fasada po centru. Korlaet ističe dobru komunikaciju s građevinskom inspekcijom te od njih traže da svakodnevno postupaju i obilaze gradske ulice, što je u njihovoj ingerenciji.
– Većina aktera u gradnji drži se pravila koja treba provjeravati nadležna državna inspekcija. Mi nemamo ingerenciju u smislu drži li se netko pravila gradnje ili ne. I naravno da inzistiramo da se provjeravaju gradilišta i sigurnost i to moraju raditi državne institucije. U isto vrijeme je i činjenica, kao što svi znamo, da je jako puno gradilišta i u tom smislu je potreba za građevinskim firmama i od strane privatnih, suvlasnika višestambenih zgrada i od strane države i od strane grada. I sigurno je i da nedostaje radnika stoga sigurno i pada kvaliteta rada na tim istim gradilištima – izjavio je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba.
Iz perspektive investitora koji obnavljaju zgrade, bilo javne ili privatne, oni moraju odabrati izvođače, projektante i nadzor koji će raditi po pravilima struke – zaključuje Tomašević.