Autor: Maja Jurišić 12/4/2013 13:48
Udruga za očuvanje hrvatskih voda i mora SLAP organizirala je treće savjetovanje o uređenju i višenamjenskom korištenju rijeke Save. Prvi puta Savjetovanje je poprimilo međunarodni karakter, budući da je uz domaće,okupilo i stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. Sudionika je puno, no najvažnija tema je jedna.
– Zagrepčani su dugo bježali od Save, sramili su se svoje rijeke, a sad je vrijeme da se na nju vrate. Zamislite samo koliko je mogućnosti na obalama te naše rijeke. Stoljećima živimo uz nju, no do sada nismo iskoristili mogućnost da s njom živimo. Grad se mora uklopiti u prostore rijeke Save jer je taj neiskorišteni prostor običan korov i ruglo metropole – rekao nam je Ante Pavić, predsjednik udruge Slap i organizator ovoga Savjetovanja.
Na inicijativu Slapa, organizacijskom odboru Savjetovanja još su se u začecima pridružili stručnjaci. Od prometnih i stručnjaka iz područje elektrotehnike, tu su i ugledna društva arhitekata te građevinari. Ističu kako već danas postoje brojni projekti kojim bi se oživjela savska obala, no za to je potrebno samo malo političke volje.
– Možete li si zamisliti da obala Save i za 50 godina izgleda ovako kao danas? Mislim da ne možete. Svima nam je ljepše zamisliti jedrilice na Savi, sportsko-rekreacijske centre uz obalu rijeke i zadovoljne građane koji uživaju. To je ono što Zagreb zaslužuje. Možda je nekima neobično danas o tome razmišljati, no uzmimo za primjer Jarun za koji su još ’20-ih godina postojali planovi da se uredi, a to se učinilo tek za Univerzijadu. Mi danas moramo odlučiti stvoriti i izgraditi taj grad na Savi i raditi na tome da se u idućih deset ili dvadeset, pa možda i četrdeset godina to realizira – istaknuo je Zdravko Jurčec, predsjednik Društva građevinskih inženjera Zagreba.
Jedna od tema trećega savjetovanja je i snižavanje korita rijeke zbog izgradnje uzvodnih hidro-elektrana u Sloveniji. To za eventualnu posljedicu može imati poguban utjecaj na podzemne vode te dugoročno i opskrbu Zagreba pitkom vodom.
Zbog toga je iznimno važno da se pri svakom djelovanju na rijeku, vodi računa i o drugim zemljama kroz koje Sava prolazi. Veliku ulogu u tim međudržavnim odnosima ima Međunarodna komisija za sliv rijeke Save.
– Priča o Savi je daleko šira nego što je to priča Zagreba na Savi. To je zapravo tek jedna od tema, odnosno jedan od projekata kojima se Savska komisija bavi. Iako je neka prvotna ideja o ovoj komisiji bila briga o samoj rijeci, danas je ta priča daleko šira, a tek jedan njen segment je primjerice urbanizacija svih tih područja uz Savu i izgradnja nekakvih popratnih sadržaja – otkrio nam je Dejan Komatina, glavni tajnik Međunarodne komisija za sliv rijeke.
Sudionici 3. savjetovanja o Savi zaključili su kako se predugo čekalo na rješavanje problema najdulje hrvatske rijeke. Naime, prvi plan o uređenju Save napravljen je još 1972. godine, no realizirano nije gotovo ništa. Sada postoji novi plan – poznat kao Zagreb na Savi.
