Autor: Alen Ostojić 1/22/2013 10:46
Policijska uprava Zagrebačka priopćila je službene podatke o broju i uzrocima prometnih nesreća na zagrebačkim cestama za 2012 godinu. Policija je lani obavila očevid u 11.660 nesreća, ukupno su ozlijeđene 3.772 osobe, a lakše 3.175 osoba.
Na zagrebačkim cestama poginulo je 66 osoba (40 vozača, 7 putnika i 19 pješaka). Prema priopćenju PUZ-a, brzina je uzrok skoro svake pete prometne nesreće, odnosno, u 2.269 nesreća, ili 19,5% od ukupnog broja nesreća. Zbog brzine poginulo je 28 osoba, točnije, 42,4% od ukupnog broja poginulih.
Vozači s nedopuštenom koncetracijom alkohola sudjelovali su prosječno u svakoj devetoj prometnoj nesreći. U 28 od ukupno 61 nesreće s poginulim osobama, ili u 45,9% osoba koja je izazvala nesreću imala je nedopuštenu koncentraciju alkohola i to 4 od 0,5 do 1,0 promila, 3 od 1,0 do 1,5 promila i 21 preko 1,5 promila.
Prema broju poginulih osoba:
– najviše osoba poginulo je subotom, njih 13, a najmanje ponedjeljkom i četvrtkom, 7,
– kritično vrijeme u toku dana je između 20 i 22 sata kada je poginulo 9 osoba, dok je najsigurnije od 6 do 8 sati te od 12 do 14 sati kada su poginule po tri osobe.
Policija je istaknula činjenicu da je 66 poginulih u prometnim nesrećama, najmanji broj poginulih u posljednjih 50 godina na zagrebačkim cestama.
Nekako u isto vrijeme moja prijateljica Vedrana objavila je post, u kojem se sjetila dana kada je prije 11 godina u prometnoj nesreći poginuo njezin brat Zoran. U spomen na njega htjela je upozoriti sve prijatelje i poznanike da, kada sjedaju u auto preuzimaju odgovornost za svoje suvozače, vozače u drugim vozilima i pješake.
Razmišljajući o Vedraninim porukama i hladnim statističkim brojkama koje kažu: da, imali smo 66 poginulih, ali to je najmanji broj poginulih u posljednjih 50 godina na zagrebačkim cestama, pitam se tko s navedenom brojkom i stanjem prometne sigurnosti u Zagrebu može biti zadovoljan?
Prometne nesreće sa smrtnim i teškim posljedicama, nisu samo obiteljske tragedije, one su gubitak za grad, za zajednicu. Koliko puta smo sami rekli i još više puta čuli, ljudski život je neprocjenjiv. Ipak, Svjetska zdravstvena organizacija je izračunala da je trošak društva za jednog poginulog u prometnoj nesreći procijenjen na milijun eura.
Godinama su u Zagrebu najugroženije prometnice: Slavonska avenija, Ulica grada Vukovara, Avenija Dubrovnik, Ilica, Zagrebačka i Ljubljanska avenija, Maksimirska, Avenija Većeslava Holjevca, Zeleni val i Selska cesta.
Kao najugrožnija raskrižja ističu se: Avenija Dubrovnik-Rotor, Slavonska-HBZ, Savska-grada Vukovara, Branimirova-Osječka, Avenija Dubrovnik-Avenija Većeslava Holjevca, Maksimirska-Avenija Gojka Šuška. Kad navedenom pribrojimo prilazne prometnice gradu i obilaznice te više od 430.000 registriranih osobnih i više od 45.000 registriranih teretnih vozila, više od 20.000 mopeda i 13.000 motocikala uz 580.000 evidentiranih vozača, možemo reći da Zagreb ima snažan potencijal za prometne nesreće.
Istovremeno, sigurnost cestovnog prometa važna je komponenta kvalitete života u gradu, ali i naše opstojnosti.
Postojeći Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa u RH za vremenski period 2011-2020. kao glavni cilj, postavlja smanjenje broja poginulih u prometnim nesrećama za 50%. Unatoč tome, mišljenja sam da Zagreb zbog svih navedenih brojki i pokazatelja, treba imati vlastiti program sigurnosti cestovnog prometa.
S tom namjerom sam, osjećajući pri tom tragediju obitelji Puljić, koja je u prometnoj nesreći s početka prosinca 2012 godine, izgubila oca Daria (36) i sina Patrika (8) koji su bili pješaci u prometu dok su propisno hodali pločnikom Ulice Svetice, na aktualnom satu 46. sjednice Gradske skupštine predložio gradonačelniku da osnuje Savjet za sigurnost cestovnog prometa. U Savjet bi gradonačelnik trebao okupiti najbolje znanstvene i stručne potencijale, kao i predstavnike auto-moto klubova, udruge biciklista, udruge vozača, predstavnike HGK i HUP-a, ostale zainteresirane Grada Zagreba, koji će s novim inicijativama, kreativnim idejama pokrenuti izradu Zagrebačkog programa sigurnosti cestovnog prometa.
Zalažem se da Savjet preuzme norvešku radikalnu viziju: 0 poginulih i teško ozlijeđenih u prometu. Norveška s oko pet poginulih na 100.000 stanovnika, spada u svjetski vrh po sigurnosti prometa na cestama, a poboljšanje sigurnosti prometa zadatak je od nacionalnog značaja u koji moraju biti uključeni svi koji na bilo koji način sudjeluju u cestovnom prometu.
Bez ovakve, radikalne vizije sigurnosti cestovnog prometa, potpune predanosti u njenom ostvarenju od svih aktera života u gradu i svijesti svih sudionika prometa o vlastitoj (ne) odgovornosti, obiteljske tragedije će se ponavljati.
Prihvatimo navedenu viziju kao izazov kojeg moramo savladati, jer da je i samo jedna poginula osoba na zagrebačkim cestama- previše je.