4/1/2010 19:01
U godinu dana je nezaposlenost u Zagrebu porasla za 19 posto, predviđene građevinske investicije su pale za 60 posto, industrijska proizvodnja i građevinski radovi za oko 5,5 posto, odobrenja za gradnju koja jamče ubiranje komunalnog doprinosa, pala su za 40 posto.
Zagreb nema novca za investicije, a proračun se slabije puni i troši na plaćanje dugova iz prošle odnosno prošlih godina. Zagrebu neminovno slijedi rebalans odnosno smanjenje proračuna. Izgledno je da socijalna prava, plaće i broj radnika neće moći ostati na istoj razini.
Gradonačelnik Milan Bandić i Gradska skupština su u potpuno drugi plan gurnuli surovu realnost u kojoj se Zagreb nalazi, koja ih okružuje. Ona je nasurovija dosad.
Zagreb tone, zvona zvone na alarm na stavljanje u stranu svih međusobnih netrpeljivosti i međusobnih jalovih prepucavanja, onih koji su najodgovorniji za upravljanje Gradom i poduzimanje odlučnih zajedničkih učinkovitih koraka za saniranje postojećeg stanja.
Unatoč, zadnjoj presudi Ustavnog suda Hrvatske, Zagrebački holding i dalje ima dvije Skupštine koje paralelno odlučuju i jedna drugu ne priznaju, te nekompetentni politički nadzorni odbor. Žalosnije od toga je da svima to odgovara jer su uvjereni da rade za boljitak građana pa se gordijski čvor poslovanja Gada i Zagrebačkog holdinga i ne usude početi rješavati već i dalje ratuju.
Model neposrednog izbora gradonačelnika doživio je svoj puni fijasko upravo na primjeru Zagreba jer postojeći zakonodavni okvir ne daje rješenja i odgovore na postojeću pat situaciju u Zagrebu. Postojeći zakonodavni okvir odnosa između neposredno izabranog gradonačelnika i predstavničko tijela, dapače omogućava dodatno kompliciranje postojeće pat pozicije u Zagrebu i produbljavanju krize.
Naime, Ustavni sud Hrvatske je u svoj presudi u slučaju Belog Manastira potvrdio pravo Gradske skupštine Grada Zagreba da ona imenuje predsjednika i članove Skupštine Zagrebačkog holdinga, a ne gradonačelnik Bandić. Ustavni sud Hrvatske, u obrazloženju iste presude konstatira da gradonačelniku pripada pravo zakonskog zastupanja Grada Zagreba prema van ( primjerice na sudu, prema trećim osobama, drugim državnim i javnim tijelima itd..)
Prema tome, postojeća pat pozicija odnosa gradonačelnika i legalne Skupštine Zagrebačkog holdinga se može dodatno produljiti i zakomplicirati, ako gradonačelnik, kao zakonski zastupnik Grada odbije proslijediti odluke Skupštine Zagrebačkog holdinga prema Trgovačkom sudu u Zagrebu radi upisivanja i unošenja u sudski registar( o nadzornom odboru, imenovanju i razrješenju članova Uprave i drugih odluka koje se upisuju i unose u sudski registar).
Nastavak sadašnje pat pozicije u odnosima između gradonačelnika i Gradske skupštine Grada Zagreba je najlošije rješenje za sve građanke i građane Zagreba i neminovno će produbiti krizu upravljanja Zagrebom s nepredvidivo teškim posljedicama.
Postoji nekoliko rješenja za izlazak iz krize upravljanja Gradom Zagrebom, koja su svakako bolja nego sadašnje stanje, pat pozicija i situacija, i to:
- postizanje dogovora i koncenzusa između gradonačelnika i Gradske skupštine Grada Zagreba za deblokadu funkcioniranja i upravljanje Gradom;
- davanje ostavke gradonačelnika i zastupnika Gradske skupštine Grada Zagreba i raspisivanje i održavanje novih izbora za gradonačelnika i Gradsku skupštinu uz neminovnu preciznu izmjenu i dopunu zakonskog okvira odnosa između neposredno izabranog gradonačelnika i predstavničkog tijela.
Hrvatski sabor u svakom slučaju treba zakonski precizno regulirati sve moguće pravne situcije odnosa između neposredno izabranog gradonačelnika i predstavničkog tijela na primjeru Grada Zagreba, Velike Gorice i drugih gradova, općina i županija i točno propisati prava i obveze neposredno izabranih čelnika, predstavničkog tijela i rješavanje pitanja sukoba nadležnosti između njih.
Model neporednog izbora grdonačelnika, župana i načelnika općina doživljava svoj puni praktički fijasko zbog nepreciznosti i manjkavosti zakonskog okvira.