Autor:: Sarah Srdar 2/26/2012 10:33
Napisati cijelu povijest zagrebačkih Židova bilo bi isto što i napisati povijest grada Zagreba. Ovu rečenicu rekao je doktor Lavoslav Šik 1927. godine. On je bio advokat, publicist, cionistički aktivist, kolekcionar i vlasnik jedinstvene biblioteke judaice i hebraice, a ubijen je u logoru Jasenovac.Židovska općina Zagreb u centru Zagreba, na mjestu nekadašnje sinagoge, želi izgraditi memorijalni centar s elementima vjerskog sadržaja. U sklopu toga, izgradio bi se i poslovni centar budući da održavanje takvog objekta iziskuje poprilična financijska sredstva. No, do izgradnje neće doći sve dok Židovska općina Zagreb ne ostvari svoja prava i ne osigura svoju egzistenciju, ali i izgradnju i održavanje budućeg objekta.
– U vrijeme održavanja Univerzijade u Zagrebu, 1987. godine, ja sam bio član vodstva predsjedništva Zagreba. Na inicijativu Bože Rudeša koji je također bio član, i uz moju podršku, tražili smo da se pristupi obnovi sinagoge. Po mom uvjerenju, sinagogu karakterizira njeno građenje, djelovanje, rušenje ali i sposobnost da se ona ponovno izgradi – ispričao je Slobodan Lang, akademik.
Centar je pokazivao jedinstvenost vjere
Zagrebačka sinagoga u Praškoj ulici izgrađena je 1867. godine. Razarana je nekoliko mjeseci u doba Nezavisne Države Hrvatske, u jeku fašističkog genocida nad Židovima, od listopada 1941. do svibnja 1942. godine.
– Zagrepčani su u centru grada imali pravoslavnu crkvu, katedralu i sinagogu. Imali smo jedinstvenost vjere. Moja obitelj je u vodstvu židovskih organizacija iz Zagreba i Hrvatske zadnje stoljeće tako da sam uvijek bio osjetljiv na sve što se događa. Osjećao sam i odgovornost prema zajednici bez obzira na to kako se u mom životu odnos mijenjao – prisjeća se Lang.
U Arheološkom muzeju u Zagrebu, 2001. godine bila je postavljena je izložba Sinagoga i Zagreb. Realizirala ju je Židovska općina Zagreb s ciljem predstavljanja tog izgubljenog spomenika židovske nazočnosti, kulture i umjetnosti.
Sinagoga nikada nije određena kao spomenik kulture– Formiranjem memorijalnog centra se taj prostor definira kao nešto što pripada židovskoj zajednici. Meni je nevjerojatno kako kustosi, ljudi koji se bave spomenicima kulture i održavanjem Zagreba, nisu nikada sinagogu odredili kao zagrebački i hrvatski spomenik kulture. Kako Zagrepčani, bez obzira na vjeru, nisu rekli da im to kao stanovnicima Zagreba pripada – kazao je Lang.
Akademik je ispričao kako je nakon rušenja sinagoge na istom mjestu izgrađena robna kuća koja je izgorjela.
– U to vrijeme nije postojalo vlasništvo, a niti danas pitanja vlasništva nisu regulirana, ne samo za sinagogu, nego općenito za oduzetu imovinu. Bolje je u tako osjetljivo pitanje ne dirati – zaključio je Lang.
Transparenta zavjesa s interijerom sinagoge našla je poslije izložbe Sinagoga i Zagreb mjesto na zidu u sadašnjoj bogomolji u Palmotićevoj ulici, koja Židovima vjernicima za sada nadomješta hram.