Autor:: Sarah Srdar 2/26/2012 10:33
Napisati cijelu povijest zagrebačkih Židova bilo bi isto što i napisati povijest grada Zagreba. Ovu rečenicu rekao je doktor Lavoslav Šik 1927. godine. On je bio advokat, publicist, cionistički aktivist, kolekcionar i vlasnik jedinstvene biblioteke judaice i hebraice, a ubijen je u logoru Jasenovac.
Židovska općina Zagreb u centru Zagreba, na mjestu nekadašnje sinagoge, želi izgraditi memorijalni centar s elementima vjerskog sadržaja. U sklopu toga, izgradio bi se i poslovni centar budući da održavanje takvog objekta iziskuje poprilična financijska sredstva. No, do izgradnje neće doći sve dok Židovska općina Zagreb ne ostvari svoja prava i ne osigura svoju egzistenciju, ali i izgradnju i održavanje budućeg objekta.
– U vrijeme održavanja Univerzijade u Zagrebu, 1987. godine, ja sam bio član vodstva predsjedništva Zagreba. Na inicijativu Bože Rudeša koji je također bio član, i uz moju podršku, tražili smo da se pristupi obnovi sinagoge. Po mom uvjerenju, sinagogu karakterizira njeno građenje, djelovanje, rušenje ali i sposobnost da se ona ponovno izgradi – ispričao je Slobodan Lang, akademik.
Centar je pokazivao jedinstvenost vjere
Zagrebačka sinagoga u Praškoj ulici izgrađena je 1867. godine. Razarana je nekoliko mjeseci u doba Nezavisne Države Hrvatske, u jeku fašističkog genocida nad Židovima, od listopada 1941. do svibnja 1942. godine.
– Zagrepčani su u centru grada imali pravoslavnu crkvu, katedralu i sinagogu. Imali smo jedinstvenost vjere. Moja obitelj je u vodstvu židovskih organizacija iz Zagreba i Hrvatske zadnje stoljeće tako da sam uvijek bio osjetljiv na sve što se događa. Osjećao sam i odgovornost prema zajednici bez obzira na to kako se u mom životu odnos mijenjao – prisjeća se Lang.
U Arheološkom muzeju u Zagrebu, 2001. godine bila je postavljena je izložba Sinagoga i Zagreb. Realizirala ju je Židovska općina Zagreb s ciljem predstavljanja tog izgubljenog spomenika židovske nazočnosti, kulture i umjetnosti.
Sinagoga nikada nije određena kao spomenik kulture
– Formiranjem memorijalnog centra se taj prostor definira kao nešto što pripada židovskoj zajednici. Meni je nevjerojatno kako kustosi, ljudi koji se bave spomenicima kulture i održavanjem Zagreba, nisu nikada sinagogu odredili kao zagrebački i hrvatski spomenik kulture. Kako Zagrepčani, bez obzira na vjeru, nisu rekli da im to kao stanovnicima Zagreba pripada – kazao je Lang.
Akademik je ispričao kako je nakon rušenja sinagoge na istom mjestu izgrađena robna kuća koja je izgorjela.
– U to vrijeme nije postojalo vlasništvo, a niti danas pitanja vlasništva nisu regulirana, ne samo za sinagogu, nego općenito za oduzetu imovinu. Bolje je u tako osjetljivo pitanje ne dirati – zaključio je Lang.
Transparenta zavjesa s interijerom sinagoge našla je poslije izložbe Sinagoga i Zagreb mjesto na zidu u sadašnjoj bogomolji u Palmotićevoj ulici, koja Židovima vjernicima za sada nadomješta hram.
