Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europe koja još uvijek nema razvijenu strategiju socijalnog stanovanja. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom organizirao je okrugli stol na temu razvitka socijalnog stanovanja koje se definira kao intervencija države u stambenu potrošnju.
– Trenutno je u Zagrebu tristotinjak stanova koji su dodijeljeni socijalno ugroženima, a na Kajzerici se upravo grade novi objekti koji će biti dio socijalnog stanovanja i stanovanja osoba s invaliditetom – rekla je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna.
Pravo na socijalni stan ostvaruje se temeljem visine primanja, broja članova kućanstva i ukupnog imovinskog stanja, a najmoprimac, u ovom slučaju socijalno ugrožena osoba, plaća simboličnu najamninu.
– Vlada određuje visinu najma, a najam je malen. To rezultira problemom neodrživosti koncepta socijalnog stanovanja – govori Gojko Bežovan, profesor s Pravnog fakulteta dodajući kako je još veći problem visina PDV-a koji u Hrvatskoj iznosi 25 posto, dok je, za socijalne stanove, u razvijenim zemljama upola manji.
