Autor: Maja Gujinović 11/19/2009 8:37
– Svi mi koji smo odrasli uz profesora Baltazara nosimo ga u sebi. Sada je vrijeme da ga ponovo probudimo i upotrijebimo tu njegovu maštu, mudrost, etiku u životu i sve će krenuti nabolje – pomalo sanjarski govori Predrag Radanović čovjek najzaslužniji za “reinkarnaciju” omiljenog animiranog lika mnogih generacija – profesora Baltazara.
Zbog poruke u boci preselio se u Italiju
Rođeni zagrepčanec Radanović je još kao dječk počeo glumiti u nekim tadašnjim dramama, s 19 je počeo snimati vlastite dokumentarne filmove a jedno je vrijeme radio i kao urednik na HTV-u. 1979 osniva Vizualni studio, jedan od prvih studija za kompjutersku animaciju u bivšoj državi s kojim je napravio špice za Kviskoteku, Z3, Eurosong…
Zanimljivim obratom sudbine završava u Italiji. Naime, na Silbi 1968. godine pronalazi na plaži poruku u boci, s podacima jedne djevojke u Veroni koja je na taj način tražila prijatelje. Zbog tog prijateljstva upisuje talijanski jezik i , nakon niza zagrebačih godina, se seli u Italiju gdje neko vrijeme radi za Sony.
Zajedno s obitelji, suprugom i djecom osniva DVDLab, studio za dvd authoring, točije za izradu menija i vizualnog identiteta raznih dvd izdanja. Oduševljen njihovim radom na DVD izdanju njegova filma, čak im montypythonovac Terry Gilliam osobno šalje pismo zahvale.
Ideja o oživljavanju Baltazara polako je godinama rasla u Radanovićvoj mašti dok nije napokon ušao u poduhvat zajedno s Zagreb filmom. Pilot epizoda digitaliziranog Baltazara odmah je oduševila pokojnog Alberta Kapović i Vinka Brešana iz Zagreb filma i uskoro je 400 kilograma originalnog negativa stiglo je iz Hrvatske Kinoteke i arhive Zagreb filma u Rim.
– I sada poslije 40 godina profesor Baltazar je i dalje zanimljiv, tako da nikad nismo sumnjali da radimo pravu stvar – rekao je Radanovićte napomenuo da su tada već postojale neke dvd verzije Baltazara, ali slabe kvalitete.
– Naveći dio posla bilo je čišećnje originala od prljavštine. No, ja, moja supruga i djeca, svi smo odrasli uz Baltazara i volimo svoj posao. Stoga smo bili tvrdoglavi i uporni u svom naumu – priča Radanović.
Materijal je najprije prošao prvo čišćenje u jednim od najboljih telekina, posebnih uređja koje digitaliziraju i čiste filmske vrpce, te im vraćaju, čitajući sa originalnog negativa, prijašnju boju. Ta metoda je puno zahtjevnija kod animiranih filmova jer se rade u pojedinačo snimljenim sličicama tkz. frameovima kojih je u Baltazarovom slučju bilo 720 tisuća, točije 490 minuta filma. Neki frameovi su bili potpuno neiskoristivi, pa ih trebalo ponovo nacrtati.
– Nismo previše intervenirali u original. Iako smo Baltazara mogli digitalizirati tako da izgleda savršeno kao japanski crtić bio nam je cilj ostaviti njegov poseban filmski štih – rekao je Radanovićte objasnio kako je sve to bio skup postupak, vrijedan oko 200 tisuća eura, dok je samo posebni software koštao 55 tisuća.
>>>>POGLEDAJTE DIGITALNOG BALTAZARA U FOTOGALERIJI
Konači rezultat je 59 restauriranih epizoda, od čega 39 desetominutnih i 20 petominutnih.
Već nakon restauracije prvih par epizoda “digitalni” Baltazar je imao čast otvoriti jedan od najprestižnijih festivala animiranog filma Cartoons on the bay, u talijanskom Salernu, gdje je i scenograf Baltazara, akademik Zlatko Bourek, primio nagradu za životno djelo.
Baltazar uskoro na RAI-u, a zatim u cijelom svijetu
U dvorani punoj talijanske djece, nakon završetka projekcije, uz pljesak i mogle su se čuti i povici kojima su mališani tražili još Baltazara.
Takvu karizmu profesora Baltazara Radanovićjejednostavno objašnjava.
– Baltazar je jedan od rijetkih animiranih junaka koji probleme riješava isključivo maštom i bez agresije, potpuno drugačje od modernih junaka s toljagom – jednostavno pojašnjava Radanović Baltazarovu filozofiju. Reagirala je talijanska televizija RAI te otkupila sve epizode crtića čije emitiranje uskoro kreće.
Nakon Italije bradati profesor je oduševio i publiku u Cannesu, u veljači gostuje u New Yorku a pregovori o otkupu su započeli su s većinom europskih zemalja, Kanadom, Egiptom, Iranom. U Danskoj je Baltazar čak bio nekad maskota njihove televizije. Na Facebooku Baltazarova stranica broji 112 tisuć fanova, od kojih je, interesantno, najviše izvan Hrvatske.
Ne sumnjamo da će uskoro djeca širom svijeta s radošću pred televizijskim ekranom pjevušiti “Balt, Baltazar, Balt, Baltazar, Baltazar” i željno očkivati novi napitak iz čudnovatog stroja.