Autor: Karolina Domitrović 11/6/2013 16:06
Panonski ljetopis predstavlja višejezičnu serijsku publikaciju u nakladi Panonskog instituta iz Pinkovaca, a pokrenuta je 1993. godine. Urednik serije je hrvatski povjesničar i filolog dr. sc. Robert Hajszan koji je u rodnom Pinkovcu utemeljio kulturnu udrugu Panonski institut. Institut nastao s nakanom jačanja kulturne i nakladničke djelatnosti Hrvata na jugu Gradišća, utemeljen je prije dva desetljeća.
– Ljetopis je prostor na kome je normalno i očekivano da se međusobno prepliću stranice na hrvatskom, njemačkom, mađarskom i slovenskom jeziku. Ujedno je to prostor da se jedan nasuprot drugoga nalaze tekstovi znanstvenika i entuzijastičnih amatera – rekao je Marin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika.
U publikaciji Panonski ljetopis koja broji više od petsto stranica, glavnu ulogu imaju Gradišćanski Hrvati. U Ljetopisu se nalaze dva trojstva: povijest, kultura i literatura i sport , đaci i omladina. Kao glavni cilj ljetopisa je promovirati višejezičnost i kvalitetniji suživot među srednjoeuropskim narodima srodne kulturne baštine na panonskom prostoru.
– Prije dvadeset godina u južnom Gradišću u Pinkovcima je došlo do ideje da se osnuje jedna kulturna grupa koja bi popularizirala višestruke identitete Zapadne Panonije gdje već nekoliko stoljeća žive Gradišćanski Hrvati sa Austrijancima i Mađarima u zajednici. Ta kulturna grupa dobila je ime Panonski institut – istaknuo je Željko Holjevac, povjesničar.
Panonski ljetopis se u početku zvao ‘Panonska letnja knjiga’, a od 2001. godine objavljuje se pod ovim nazivom.
– Kad je počeo izlaziti ovaj godišnjak prvi naslov mu je bio Panonska ljetna knjiga. 1930. godine u Gradišću je Hrvatsko kulturno društvo izdavalo godišnjak koji se zvao Letnja knjiga, publikacija koja izlazi jednom na godinu. Ova publikacija nas povezuje sa tradicijom koja je već više desetljeća na prostoru Gradišća – kazala je Sanja Vulić, kroatologinja.
Hrvati u panonskom prostoru u suživotu sa ostalim narodima žive više od petsto godina. Panonski ljetopis obiluje mnoštvom fotografija iz arhive i portreta istaknutih ljudi. Ovom publikacijom prikazano je da su Gradišćanski Hrvati dio umreženosti u Europi što je i cilj ovog ljetopisa – njegovati kulturne različitosti naroda panonskog prostora i promicati razumijevanje među tim narodima.