Autor:: Romano Bolković 10/4/2011 9:53
Prije petnaestak godina, na tada OTV-u, danas Jabuka TV, u emisiji 2u9 prvi sam puta spomenuo sintagmu: dogovoreni rat.
U drugoj polovini devedesetih, u cijelom nizu emisija diskutirao sam ga s budućim predsjednikom Mesićem, ali i Tomislavom Merčepom, Zdravkom Tomcem kao i s Antom Prkačinom i nizom drugih sugovornika.
Ti su razgovori za posljedicu imali intervenciju predsjednika dr. Franje Tuđmana: po jednom emisaru, zamolio je da se dogovorni rat ne spominje.
Naravno, ja sam i dalje propitivao tu temu, ali ona je iz raznih razloga u hrvatskoj javnosti bila taboo. Tu i tamo, desetljeće kasnije, pojavila bi se kao spekulacija, povod za raspravu na kakvom forumu, ali u mainstream medijima nije imala pravo građanstva.
Tek oko sredine prošlog desetljeća Denis Kuljiš napisao je knjižicu koja o ratu govori kao posljedici dogovora.
No, što je važnije, na taj će način progovoriti i utemeljitelj oružanih snaga hrvatske, general Martin Špegelj.
Govoreći o Oluji, recimo, eksplicite je kazao da je neki politički dogovor morao prethoditi.
U dvije emisije pokušat ću tematizirati taj problem: je li rat na području bivše Jugoslavije zapravo dogovoran rat? Ako, jest, koja je bila svrha tog dogovora. Konačno, tko su akteri takvog dogovora.
General Špegelj o tome nikada nije govorio pred tv-kamerama. Ipak, ovo svjedočanstvo nema samo vrijednost novinarske ekskluzivnosti.
Ono ima ponajprije vrijednost dokumenta od iznimne važnosti za našu povijest.Razgovor s Martinom Špegeljom otpočeo sam in medias res: pitanjem o tome je li Oluja dogovorena na relaciji Zagreb – Beograd?
Što je odgovorio pogledajte u donjem videoprilogu:
Špegelj je svojevremeno tvrdio da su general Stipetić i on radili analize bitaka Domovinskoga rata i da su došli do zaključka da su mahom dogovorene. Stoga je bilo logično upitati generala Špegelja kakak je zapravo bio karakter rata na tlu bivše SFRJ?
Ako je rat bio dogovoren, ako mu prethodi politički dogovor, očito se tim dogovorom nešto htjelo. Koja bi dakle bila svrha toga dogovora, i koji bi bio njegov smisao?
Izgleda da je teza svih koji o ratu u Hrvatskoj govore kao o dogovornom ratu ustvrditi da je na koncu konca presudno bilo rat preseliti u Bosni u Hercegovinu. No, to bi značilo da je podjela BIH bila konačni cilj toga dogovora. General Špegelj to ovako komentira:
Čini se da bi u ovoj perspektivi bilo shvatljivo i zašto je propao famozni Špegeljev plan. No, je li on uistinu propao ili je djelomično sproveden? Je li se odustalo od zauzimanja vojarni zato da bi se oružje prebacilo u BiH, da bi se imalo u Bosni čime ratovati, ili je takva tvrdnja besmislica?
Najčešće se tvrdi da je posrijedi dogovor Tuđman – Milošević: analitičari izvode spin, i kad je već o dogovornom ratu, ekskulpiraju se svi drugi osim tog famoznog tandema.
No, svrha tog spina i više je no očita: fokusirajući krivicu na Tuđmana i Miloševića, svraća se pozornost na sve one koji su tranzicijske promijene dočekali sa zebnjom i za koje je Domovinski rat bio samo Nojina arka tranzicije.
One, recimo, koji bi bez obzira bi li se Jugoslavija održala, i raspala u miru, mogli biti podvrgnuti svojevrsnoj lustraciji.
Je li rat pripremilo obavještajno podzemlje bivše države, zloglasna Udba i KOS?
Bez obzira kako sebi odgovorili na ovo pitanje o dogovornom ratu, valja imati na umu i jednu bitnu etičku dimenziju: onima koji u bili na ratištu ništa nije bilo dogovoreno.
Ni s ove niti s one strane.
Ljudi su ginuli ne znajući za dogovore.
Ukoliko ih je bilo, oni koji su ratovali o tome nisu imali pojma i doista su se borili kao da je u pitanju domovina i život bližnjih.I to je presudno.
U sljedećoj emisiji (emisija dePRESSija, četvrtak, 20.35h, Jabuka TV) ovu ćemo temu dovršiti u razgovoru s jednim od ratnika toga rata, Antom Prkačinom, koji je i sam progovorio o dogovorima u Posavini u ovom studiju davne 1997. Godine, kao i s Denisom Kuljišem, koji je temi polimorfnog rata kojem prethodi dogovor posvetio oveći esej koji je prerastao u knjigu.
