Zagrebancija

VIDEO: Zagreb sigurniji za gayeve od ostatka RH

Autor: Ivana Šimac 4/27/2012 13:30

Deseti i ujedno zadnji Queer Festival koji se održava u Zagrebu ovih dana, privukao je brojne znatiželjnike, ali i one voljne sudjelovati u diskusijama poput one o homofobiji, pojavi koja zahvaća sva društva, neovisno o demokraciji, slobodnom umu ili bilo kojem drugom elementu liberalnog društva.

Pitali smo se, je li hrvatsko društvo napredovalo po pitanju prihvaćanja gay populacije i koje su istaknute javne osobe pokazale svoju naklonost prema ovom, još uvijek, marginaliziranom pokretu.

– Prošle je godine Vesna Pusić primjerice bila proglašena “homofrendom” godine, dok je u isto vrijeme Marina Petir proglašena “homofobom” godine. Ipak, mislim da nije nužno govoriti u tim kategorijama ti si homofob, ti nisi, nego da radimo s ljudima na rastakanju predrasuda bez nekakvih etiketiranja. To bi bilo super – ističe Gordan Bosanac, programski suradnik ‘Queer Festivala’, i sam član homoseksualne zajednice.

Koliko bi se zapravo homoseksualne osobe trebale bojati priznati sebi i okolini da su to što jesu?

– Izlazak iz ormara, znanstveno je dokazano, donosi više sreće, nego nesreće. To je poziv onima koji mogu, a ne može svatko, da ne skrivaju svoju seksualnu orijentaciju. Ja, živeći u Zagrebu, imam tu privilegiju da sam si stvorio i izgradio dobar i siguran prostor i nisam nikada osjetio na vlastitoj koži neki oblik nasilja. To isto ne mogu reći za ostale gayeve i lezbijke u Hrvatskoj koji trpe drugačije statuse – dodaje Bosanac želeći pojasniti status homoseksualaca u hrvatskom društvu.

Skloni smo isticati svoj balkanski mentalitet kada tražimo krivca za pomalo ograničena razmišljanja, koja su nam bila nametnuta. Ipak, doznali smo da nije do društva, nego do individualaca svugdje u svijetu.

– Čak i u mom sveučilišnom kampusu, dakle pričamo o akademskoj, visokoobrazovanoj zajednici, znalo je biti pljuvanja, vrijeđanja i diskreditiranja studenata koji su pomalo feminizirani – ističe David Halperin sa Sveučilišta Michigan u Americi.

Sudionica iz Turske također je ispričala doživljaje iz svoje zemlje, koja je navodno također demokratska zemlja.

– Postoje različiti problemi. Možemo pričati o zapostavljanju, fizičkom nasilju, o društvenoj izolaciji, o stotinama načina ugrožavanja prava, ali najkonkretniji zločin su naravno zločini iz mržnje, poput ubojstava, silovanja i drugih vrsta fizičkoga nasilja – kazala nam je Nevin Öztop.

Društvo se sastoji od velikog broja individualaca, uzimajući u obzir da svatko ima pravo na svoje mišljenje, znači da svatko ima pravo i na slobodu.

Stoga bismo trebali pustiti svakog pojedinca s početka priče da sebi stvori ugodno i sretno životno okruženje, što god to za istoga značilo.

 

Exit mobile version