Autor:: Tanja Molvarec 4/3/2012 10:18
U Centru za ljudska prava održan je okrugli stol na temu Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. No, unatoč svim naporima i dalje postoje barijere koje pravo na život i uključenost u zajednicu čine još uvijek dalekim i nedostižnim ciljem za mnoge osobe s invaliditetom.
Neka osnovna ljudska prava, kao što su pravo na glasovanje i pravo na sklapanje braka, većina osoba s intelektualnim teškoćama nema. Senada Halilčević iz Udruge za samozastupanje se pita zašto se prema onima koji su mogli glasovati postupalo drugačije.
– Kada su bili parlamentarni izbori, osobe s intelektualnim teškoćama koje su mogle glasovati nisu dobile nikakve informacije. Zato smo mi Udruzi organizirali radionice i proveli eduakciju. Međutim, od 35 članova došlo je samo njih desetak. Ostali članovi su bili ljuti jer nisu dobili nikakve informacije – kazala je Halilčević.
Poseban problem je glasovanje osoba u instituciji.
– Neke osobe s intelektualnim teškoćama se pitaju zašto moji prijatelji mogu glasovati, a ja ne mogu. Tko o tome odlučuje – kazala je Halilčević.
Katja Modrić Škrabalo iz Državnog izbornog povjerenstva objasnila je da bi ravnatelji domova i institucija trebali provesti privremeni ispis i upis u popis birača u mjesto gdje je institucija kako bi mogli glasovati.
– Problem nastaje jer mi ne možemo natjerati ravnatelje da to naprave. Možemo im samo sugerirati pa je tako i nekoliko osoba glasovalo. Međutim, većina nije. Bilo je i ideja da se naprave posebna birališta, no zbog tehničkih problema to nije bilo moguće – kazala je Modrić Škrabalo.
Osobe koje predugo borave u instituciji ni ne sanjaju da bi jednog dana mogle imati prijatelje koje sami odaberu, a ne one koje tamo upoznaju.
– Iako neke osobe s intelektualnim teškoćama vole boraviti u instituciji jer se osjećaju sigurno, druge su nesretne i žele same birati prijatelje i mjesta na koja će otići. Žele biti s osobom koju vole i žele biti uključeni u zajednicu kao i svi drugi – zaključila je Senada.
