Istraživanje prehrane jedna je od najstarijih znanosti čovječanstva i predstavlja osnovnu potrebu ljudi, a sama hrana potrebna je za rast i razvoj organizma kao i za održavanje postojećeg tkiva.
Bez odgovarajuće hrane organizam gubi snagu i tjelesnu masu, a onemogućen je i intelektualni rad. U suvremenom društvu proučavanje i primjena pravilne prehrane sve više dobiva na značaju jer je sve veći broj onih koji boluju od kronično-nezaraznih oboljenja čiji uzrok leži upravo u nezdravoj prehrani.
Zašto je meso koje kupujemo nezdravo?
Novi proizvodi koje svakodnevno nudi prehrambena industrija uglavnom su siromašni
u prirodnim vitaminima i mineralima, a obogaćeni umjetnim bojama, aditivima i kemijskim
procesima koji imitiraju prirodnu boju i okus namirnice. U svakodnevnoj prehrani koriste se u velikoj mjeri meso i mesne prerađevine kao i konzervirano i prerađeno povrće. Najnovija istraživanja pokazuju da su ozbiljni zdravstveni problemi kao što su pretilost,
srčane bolesti, šećerna bolest itd. direktno povezane s hranom koju unosimo, a nepravilna prehrana stvara uvjete za razvoj ovih oboljenja. I pored svih savjeta i saznanja često odbijamo zamijeniti meso obiljem raznovrsnih plodova koje raste na našem podneblju. U većini slučajeva i kada se odlučimo na zdraviji način prehrane, pretjerujemo u količini namirnica koje unosimo, a samim tim i kalorijama.
Kako biti siguran da se nakon odricanja mesa nećemo razboljeti?
Iako su vegetarijanci, kada se radi o našim prostorima, prije samo jednog desetljeća smatrani pomalo čudnim ljudima jer se gajenje i klanje životinja za prehranu oduvijek smatralo velikim čovjekovim dostignućem, to više nije tako. Tijekom posljednjih godina bezmesni način prehrane postao je vrlo popularan, u velikoj mjeri zbog toga što brojni dokazi ukazuju na to da je razumna vegetarijanska prehrana mnogo bolja nego tipična europska s velikim količinama mesa.
U krugovima znanstvenika koji se bave proučavanjem prehrane sve se više ističe podatak da je veći dio čovječanstva u tijeku većeg dijela ljudske povijesti, živio uglavnom vegetarijanskim načinom života. U Indiji, Africi, u zemljama Srednje i Južne Amerike da se primijetiti povećanje broja stanovništva, ali i manji postotak oboljenja među ljudima. Pretpostavka leži upravo u činjenici da se u tim zemljama konzumiraju manje količine mesa. S druge strane, najbogatiji kontinenti Europa i Sjeverna Amerika prednjače u konzumaciji mesa, ali i u znatnim oboljenjima i bolestima pa se i samim tim upravo tamo nalaze najveće bolnice na svijetu. Takva saznanja govore nam o činjenici da vegetarijanskom prehranom možemo spriječiti mnoge bolesti i oboljenja koja napadaju naše tijelo. Naime, znanstvenici s prestižnih univerziteta dokazali su kako zdravlje u 90% ovisi od prehrane, a svega 10% pripada nasljednim oboljenjima.
Je li za zdrav organizam dovoljno samo izbjegavati meso?
Mnogi mladi ljudi opredjeljuju se za vegetarijanski način prehrane. No, uglavnom ne poznaju dovoljno pravila uravnotežene prehrane pa tako odlaze u krajnost i s dotadašnjeg načina života radikalno prelaze na bezmesnu hranu bez nutritivnih vrijednosti. To je veliki šok za naš organizam te nas također može dovesti do raznih oboljenja i upala. Dakle, pravilna prehrana treba obuhvaćati žitarice, voće, povrće, mahunarke, sjemenke i orašaste plodove – što raznovrsnije i pripremljene na što zdraviji način. To prije svega znači bez dugog kuhanja koje može dovesti do gubitka nutritivnih vrijednosti hrane, bez prženja, dinstanja na ulju i bez štetnih začina koji mogu nadražiti želudac i izazvati poremećaje u našem probavnom sustavu.
ČLANAK JE SUFINANCIRANA SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.