Autor: 7/31/2010 15:09
Prema izvještaju o izvršenju proračuna koji je podnio gradonačelnik Dražen Barišić, Velika Gorica je prošlu godinu završila u minusu od 650.794,25 kuna. Glavni razlog je činjenica što su prihodi podbacili gotovo u svim segmentima. Ukupan pad prihoda od planiranog je 19.805.913 kuna.
No ono što je zanimljivo jest da je na računu ostao višak iz 2008. godine od 5.8191595,65 kune. Također treba pridodati i iznos od 14 milijuna kuna koji je Barišićev prethodnik Tonino Picula osigurao za izgradnju sportske dvorane. Barišić je na kraju odustao od gradnje tog objekta, a novac je prenamijenio u druge svrhe.
Porezi i prirezi podbacili za 14,2 posto
Prema izvještaju, prošle godine se planiralo uprihoditi 265,68 milijuna kuna, a ostvareno je 245,87 milijuna iz čega dobivamo gore navedenu razliku od 19,8 milijuna kuna. Kao i sve jedinice lokalne samouprave, i Velika Gorica glavninu svojih prihoda dobiva iz poreza i prireza na dohodak. Prošle godine je od toga ostvarila 167,9 milijun kuna, što je 95,8 posto od plana. Podbacila je i pomoć od države i županije koje su prošle godine donirale samo 16,1 milijuna kuna što je 87,4 posto planiranog.
Važan izvor prihoda su i administrativne pristojbe, no i njihova realizacija je pala na 85,4 posto što je 52 milijuna kuna. Najvažnija administrativna pristojba je komunalni doprinos i naknade, od kojih je uprihođeno 34,6 milijuna kuna, što je 91,1 posto planiranog.
Najveća stavka u rashodima, koji su prošle godine bili 220,1 milijuna kuna, su plaće zaposlenika na koje je potrošeno 49,3 milijuna kuna. Materijalni rashodi su bili 106,7 milijuna kuna, a od njih su najveći pojedinačni bile usluge za tekuće i investicijsko održavanje od 47,8 milijuna kuna.
Na donacije ‘otišlo’ 14,3 milijuna kuna
Za predstavnička i izvršna tijela te razna povjerenstva Goričani su prošle godine izdvojili 2,7 milijuna kuna. Puno veći iznos, točnije 12,6 milijuna kuna, izdvojen je za subvencije gradskim tvrtkama.
Gradske vlasti su prošle godine donirale 14,3 milijuna kuna.
Značajna iznos je potrošen i za nabavu dugotrajne imovine – 33 milijuna kuna. Najveći iznos iz ove stavke – 19,7 milijuna kuna – otišao je na građevinske objekte. Na ostalu nematerijalnu imovinu je otišlo 9,1 milijuna kuna.
