URIHO: Nije istina da se preko nas izvlači novac

Autor:

Zagrebancija.com

3/28/2012 9:57

Poštovani gospodine Španović,

obraćam Vam se kao punomoćnik URIHO – Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem, Avenija Marina Držića 1, Zagreb (dalje: Ustanova) i gosp. Josipa Držaića, ravnatelja Ustanove, a u svezi neistinitih navoda objavljenih na Internet portalu www.zagrebancija.com u članku pod naslovom „ZET za uniforme URIHO-u platio 9,7 milijuna kuna“ dana 19. ožujka 2012. godine i članku „Kako je preko URIHO-a isisavan novac iz Holdinga“ dana 20. ožujka 2012. godine.


U prilogu ovog dopisa dostavljam punomoći za zastupanje, te Vam se obraćam i kao direktoru društva Zagrebačke vijesti d.o.o. i kao glavnom uredniku internet portala www.zagrebancija.com.

Dana 19. ožujka 2012. godine društvo Zagrebačke vijesti d.o.o., kao nakladnik internet portala www.zagrebancija.com , objavilo je članak pod naslovom „ZET za uniforme URIHO-u platio 9,7 milijuna kuna“ u kojem je izneseno niz sljedećih neistinitih i štetnih informacija o Ustanovi:

  • „ZET za uniforme URIHO-u platio 9,7 milijuna kuna”;

  • „Primjer neracionalnog trošenja novca su ugovori s URIHO-m.“;

  • „U 2011. za uniforme ZET-ovaca otišlo 9.675.227,97 kn“;

  • „Samo u 2011. godini za uniforme ZET-a URIHO-u je plaćeno 9.675.227,97 kuna s PDV-om.“;

  • „Naime, zimska vjetrovka s uloškom…, a u 2011. godini isporučeno ih je 745 komada, što znači da je cijela narudžba bila 1.510.144,80 kuna.“;

  • „Kada se pogleda cijena, moglo bi se pomisliti da je riječ o nekakvom specijalnom materijalu, posebnoj postavili ili da vjetrovka ima ovratnik od krzna neke polarne životinje, a ne običnoj zimskoj jakni.“;

  • „Ukupno je prošle godine kupljeno 1999 sakoa te je za njih izdvojeno 1.349.864,73 kuna.“;

  • „Na košulje u 2011. potrošeno 1.643.474,34 kuna“;

  • „Na košulje je ukupno potrošeno 1.643.474,34 kuna. Zimskih košulja…naručeno je ukupno 6032 komada za 1.201.936,32 kuna, a ljetnih…naručeno je 2331 komada te su plaćene 441.538,02 kuna.“;

  • „Ukupno ih je naručeno 1494 komada te su plaćene 430.003,08 kuna.“;

  • „…Holding je potrošio ukupno 2.766.909,60 kuna, što je iznos za 4547 pari cipela.“;

  • „Od toga je na zimske cipele potrošeno puno više, odnosno 1.688.396,40 kuna.“;

  • „Muških parova…naručeno je 2073, a ženskih parova…naručeno je 171.“;

  • „Na ljetne cipele je ukupno potrošeno 1.078.513,20 kuna.“;

  • „Muški par…, a naručeno ih je 2066.“;

  • „Ženski par…, a naručeno ih je 237.“;

  • „Tako je uz iznos 9.675.227,97 u 2011.“;

  • „Treba pridodati 2.156.557,77 kuna u 2010., 7.948.150,53 kuna u 2009., 6.477.849,86 kuna u 2008. i 6.591.384,27 u 2007. godini.“;

  • „ZET ih je u tom razdoblju kupio ukupno 1727 komada na što je potrošeno 4.375.872,60 kuna.“;

  • „…u Holdingu inzistiraju na poslovanju s URIHO-m kad je očito da ta tvrtka daje daleko nepovoljniju ponudu od drugih tvrtki.“


Dana 20. ožujka 2012. godine društvo Zagrebačke vijesti d.o.o., kao nakladnik internet portala www.zagrebancija.com, objavilo je članak pod naslovom „ZET za uniforme URIHO-u platio 9,7 milijuna kuna“ u kojem je izneseno niz sljedećih neistinitih i štetnih informacija o Ustanovi:

  • „preko URIHO-a isisavan novac iz Holdinga“;

  • „…a kasnije ih prosljeđivao privatnim tvrtkama koje su na kraju odrađivale posao.“;

  • „…poslove s Holdingom ne odrađuju njihovi radnici, već se ti poslovi prosljeđuju drugim tvrtkama.“;

  • „Na taj način omogućava se stvaranje ekstra profita privatnicima koji dobivaju poslove.“;

  • „…na taj način se isisava novac iz javnih tvrtki kao što je Holding.“;

  • „URIHO zapravo samo služi kao paravan za dobivanje poslova.“;

  • „Pod zaštićenim radnicima smatraju se invalidi, liječeni ovisnici i bivši zatvorenici.“;

  • „…no problem nastaje kada se zloupotrebljava, kao što je to slučaj s URIHO-m.“;

  • „Invalidi se koriste kao izgovor za visoke cijene“;

  • „…jer praktički nema konkurenciju.;

  • „S obzirom da je monopolist on sam određuje cijenu koje su često neobično visoke.“;

  • „Visoke cijene često se pravdaju činjenicom da u URIHO-u rade invalidi čija produktivnost je manja nego što je to produktivnost zdravih osoba.“;

  • „…te poslove na kraju ne odrađuju zaposlenici te tvrtke već se poslovi prosljeđuju odabranim partnerima.“;

  • „URIHO uzme određeni postotak od cijene, no većina završi u džepovima privatnika koji obavljaju posao.“;

  • „URIHO jedino služi za dobivanje ugovora koje kasnije prosljeđuje svojim partnerima.“;

  • „u toj tvrtki šije samo manji dio robe koju isporučuju, iako imaju strojeve te bi ih sami mogli odraditi.“;

  • „…posljednjih godina stalno povećava broj administrativnog osoblja, budući da je potrebno rješavati papirologiju koja nastaje ugovorima o suradnji između URIHO-a i kooperanta.“;

  • „…postala praksa od 2001. otkako je Držaić postao ravnatelj te ustanove.“;

  • „Poslovanje po modelu ”URIHO se javlja na rezervirane natječaje koje raspisuju javne tvrtke, država ili lokalna vlast, a unosne ugovore prosljeđuje odabranim pojedincima” postalo je učestalo.“;

  • „Na taj način omogućeno je bogaćenje pojedincima koji preko URIHO-a isisavaju novac sklapajući unosne ugovore s državnom, lokalnom samoupravom te tvrtkama u njihovom vlasništvu.“

Navedene objavljene informacije u cijelosti su netočne, te predstavljaju štetne i neistinite informacije kojima je Ustanovi nanesena velika neimovinska šteta u vidu povreda prava osobnosti koje se očituju u povredi tvrtke, časti, ugleda i dostojanstva.

Naime, u članku objavljenom na internet portalu www.zagrebancija.com dana 19. ožujka 2012. godine pod naslovom „ZET za uniforme URIHO-u platio 9,7 milijuna kuna“ netočno je navedeno kako je Zagrebački holding od Ustanove naručio uniforme za potrebe zaposlenika ZET-a u vrijednosti 9.675.227,97 kuna s PDV-om. U članku se potpuno neosnovano aludira na nerealno visoke cijene jer, naime, sukladno ugovoru potpisanom sa Zagrebačkim holdingom za 2011. godinu, stvarna cijena uniformi iznosi 3.351.325,00 kuna za odjeću, odnosno, 265.680,00 kuna za obuću zaposlenika ZET-a. Osim toga, potrebno je naglasiti da ugovor u cijelosti nije još niti realiziran, obzirom da se odjeća i obuća isporučuju sukladno narudžbama kupca.

Nadalje, netočan je i navod da je isporučeno 745 vjetrovki, obzirom da je ugovorena narudžba od 171 vjetrovke s uloškom, pa nije niti moguća narudžba u visini od 1.510.144,80 kuna, kako se to netočno navodi u predmetnom članku.

Isto tako, u članku novinar neosnovano komentira cijene pojedinih odjevnih artikala, spominje vjetrovku u kontekstu skupe, dizajnerske odjeće kojoj je cijena višestruko prenapuhana, dok se zapravo radi o dvoslojnoj odjeći izrađenoj od specijalnog materijala opisanih u tehničko – dobavnim uvjetima tendera javne nabave temeljem kojeg je Ustanova sklopila ugovor sa Zagrebačkim holdingom. Navedeni materijal, između ostalog, mora ispunjavati karakteristike visoke vjetronepropusnosti, vodonepropusnosti, te iznimne propusnosti vodene pare. Ni na koji način nije, dakle, riječ o običnoj zimskoj jakni kako to netočno i površno navodi novinar u članku.

Također je netočan i cijeli niz navedenih informacija o broju naručenih artikala, pa tako i njihovoj ukupnoj cijeni.

Potrebno je napomenuti i da se odjeća za potrebe zaposlenika ZET-a radi po mjeri, što uzimajući i cijenu repromaterijala, količinu utrošenog rada te drugih troškova formira tržišnu cijenu pojedinog proizvoda gdje Ustanova nije podizala svoje cijene unatoč drastičnom poskupljenju repromaterijala potrebnog za izradu pojedinog artikla, te se uspjela održati, kao jedan od rijetkih proizvođača tekstilnih proizvoda, unatoč snažnoj recesiji koja je pogodila ovaj proizvodni sektor.

U članku objavljenom na Internet portalu www.zagrebancija.com dana 20. ožujka 2012. godine pod naslovom „Kako je preko URIHO-a isisavan novac iz Holdinga“ uistinu se neprimjereno i nekorektno, te krajnje neukusno uspoređuje Ustanovu s aferom FIMI MEDIA. Navedeni članak vrvi neistinama kojima se obmanjuje javnost i nanosi šteta ugledu i poslovima Ustanove.

Naime, Ustanova zapošljava 484 osobe, od čega je 55.57% osoba s invaliditetom, dok kroz programe Radnog centra, virtualne radionice, kreativne radionice, sportske radionice i mnoge druge te programa sportskih sadržaja sudjeluje preko 800 osoba s invaliditetom s primarnom misijom rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Obzirom na svoj status ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Ustanova ima pravo sudjelovati na rezerviranim natječajima raspisanim sukladno članku 12. tadašnjeg, odnosno, članku 15. sadašnjeg Zakona o javnoj nabavi. Kako autor članka nije upoznat s terminom rezerviranih ugovora, podsjećamo da je pojam usvojen i implementiran u Zakon o javnoj nabavi sukladno Direktivi europskog parlamenta i Vijeća br. 2004/18/EZ, članka 19., obzirom na nemogućnost konkurentnog sudjelovanja ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao i zaštitnih radionica na otvorenom tržištu.

Također, potrebno je napomenuti kako Ustanova nije i jedina ustanova ovakve vrste u Republici Hrvatskoj, pa tako, između ostalog, postoje i ustanove DES, LADA, TEKOP NOVA, kao i ostale ustanove, odnosno zaštitne radionice koje imaju pravo sudjelovati u slučaju javnog nadmetanja ugovorenog po članku koji opisuje rezervirane ugovore.

Nadalje Ustanova, odnosno, zaštitna radionica ne odlučuje o raspisivanju javnog nadmetanja po članku 12. tadašnjeg, odnosno, članku 15. sadašnjeg Zakona o javnoj nabavi, već je to odluka u domeni tijela/osoba koje raspisuju natječaj.

Pored navedenog, Ustanova u ime svih zaštitnih radionica i ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom zahvaljuje svim naručiteljima koji su socijalno senzibilizirani, te se odlučuju postupke javne nabave provoditi primjenom instituta rezerviranih ugovora pa tako, između ostalih, i Zagrebačkom holdingu, kao jednom od najsenzibiliziranijih u pitanjima otvaranja mogućnosti sudjelovanja zaštitnim radionicama u postupcima javne nabave putem instituta rezerviranih ugovora. Međutim, Ustanova u postupcima javne nabave ne sudjeluje isključivo putem rezerviranih ugovora, već i u otvorenim postupcima javne nabave, pa i u postupcima koje, kao naručitelj, raspisuje i Zagrebački holding gdje je nerijetko izabran kao najpovoljniji ponuditelj. Kao primjer navodimo Ugovore o nabavi obuće, zimske i ljetne, za zaposlenike ZET-a za 2010. godinu na kojima je Ustanova odabrana kao najbolji ponuditelj.

Potpuno su netočni navodi iz članka kako je Ustanova monopolist i da sama određuje cijenu, obzirom da tenderi javne nabave sadrže troškovnik s cijenama, te se prihvaćaju najpovoljniji ponuditelji, pa tako Ustanova ne može „napuhavati“ cijene.

Navodi kako unatoč suvremenim strojevima, radnici Ustanove ne odrađuju ugovorne poslove je krajnje neistinita. Naime, navedeni strojevi su u 100% kapacitetu zaposleni, a obzirom na količinu ugovorenih poslova dio se, zbog tehničkih nemogućnosti izrade određenih faza proizvodnih operacija, kao što je to uobičajeno kod većine drugih proizvođača, prepušta izvršavanju poslovnim suradnicima iste proizvodne djelatnosti specijaliziranim za pojedine artikle koji navedene poslove mogu realizirati, a da pri istom Ustanova nije na gubitku. Na taj način, obzirom na specijalizaciju u izradi pojedinih artikala, moguće je ispoštivati ugovorene cijene, pa se ni efikasnost poslovne suradnje ne može ocjenjivati kroz nekoliko ugovora istrgnutih iz konteksta ukupne količine ugovorenog posla, bez provjere stvarno isporučenih količina, poznavanja elemenata kalkulacije, kao i poznavanja tržišta prema pojedinim proizvodnjama.

Istom metodom se koriste i druge tvrtke, gdje Ustanova nije u ulozi nositelja, već kooperanta te takav oblik poslovne suradnje ni na koji način nije sporan. Potrebno je istaknuti i da tenderi, na otvorenom, odnosno na rezerviranom natječaju, sadrže i po 250 stavki različitog sadržaja te je realizacija istih gotovo nemoguća bez poslovne suradnje, bilo u nabavci repromaterijala, bilo u usluzi dorade ili šivanja.

Nadalje, neosnovani su i netočni komentari o zapošljavanju administrativnog osoblja. Ustanova zapošljava osobe sukladno planu kadrova i projekciji potreba za narednu godinu rukovodeći se potrebama na razini cijele Ustanove, kako u dijelu koji se odnosi na rehabilitaciju osoba s invaliditetom, tako i potrebama radnika u Proizvodnim jedinicama, a gdje prednost u zapošljavanju imaju osobe s invaliditetom.

Na kraju, tvrdnja kao se preko Ustanove bogate pojedinci krajnje je neprihvatljiva, netočna i usmjerena na rušenje poslovnog ugleda Ustanove, kao i na nanošenje štete u poslovanju Ustanovi koja je već 65 godina prepoznata na tržištu kao proizvođač tekstilnih proizvoda.

Oba članka predstavljaju jednostrani netočan prikaz navodnog poslovanja Ustanove bez ozbiljnog istraživačkog pristupa navedenoj materiji koji je usmjeren isključivo na pokušaj stvaranja umjetnih afera služeći se pristranim, neprovjerenim i netočnim informacijama.

Slijedom navedenog, nesporno proizlazi kako navedene informacije sadrže očevidno i kaznena djela klevete učinjene prema Ustanovi.

Temeljem odredbe članka 21. stavak 1. Zakona o medijima nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju pro­uz­roči drugome štetu dužan ju je naknaditi, dok je odredbom članka 22. stavak 1. Zakona o medijima određeno da se nematerijalna šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.

Osim što je izneseno niz neistinih navoda u odnosu na Ustanovu, u navedenim člancima objavljene su i dvije fotografije te se prikazuje i gosp. Josipa Držaića, ravnatelja Ustanove, kao nekog tko u ime Ustanove sklapa sumnjive poslove, radi na štetu Ustanove, omogućava bogaćenje pojedinaca, dobiva natječaje jer je navodno blizak s gradskom vlašću itd. Navedene objavljene informacije u cijelosti su netočne, te predstavljaju štetne i neistinite informacije kojima je i gosp. Josipu Držaiću, kao ravnatelju, osobi i poslovnom čovjeku, nanesena velika neimovinska šteta u vidu povreda prava osobnosti koje se očituju u povredi imena, časti, ugleda i dostojanstva.

Ustanova i Josip Držaić, stoga, od društva Zagrebačke vijesti d.o.o., kao nakladnika internet portala www.zagrebancija.com, te od glavnog urednika gosp. Sanjina Španovića, zahtjevaju bez odgode na istom mjestu i na isti način na koji su objavljene navedene neistinite informacije objavu ovog zahtjeva u cijelosti, te ispravka netočnih informacija i ispriku, na način da u elektroničkoj publikaciji, internet portalu www.zagrebancija.com, objavi cjelokupni tekst ovog zahtjeva, kao i sljedeću ispriku i ispravak:


Društvo ZAGREBAČKE VIJESTI d.o.o., kao nakladnik internet portala www.zagrebancija.com, ispričava se URIHO – Ustanovi za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem i gosp. Josipu Držaiću zbog objave neistinitih informacija iznesenih na internet portalu www.zagrebancija.com u članku pod naslovom „ZET za uniforme URIHO-u platio 9,7 milijuna kuna“ objavljenom dana 19. ožujka 2012. godine i članku pod naslovom „Kako je preko URIHO-a isisavan novac iz Holdinga“ objavljenom dana 20. ožujka 2012. godine.

Društvo ZAGREBAČKE VIJESTI d.o.o. iste informacije ispravlja na način da ističe da navedene objavljene informacije nisu istinite“.

Isto tako, Ustanova i gosp. Josip Držaić zahtjevaju od društva Zagrebačke vijesti d.o.o. trenutno micanje članka pod naslovom „ZET za uniforme URIHO-u platio 9,7 milijuna kuna“ objavljenom dana 19. ožujka 2012. godine i članka pod naslovom „Kako je preko URIHO-a isisavan novac iz Holdinga“ objavljenom dana 20. ožujka 2012. godine s internet portala i arhive portala.

Podnositelj: 

URIHO – Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem

Po punomoćniku: 

Krešimir Mateković, Odvjetnik