U Hrvatskoj je veliki broj osoba oboljelo od dijabetesa, a da toga nisu svjesni, što je svakako jedan od velikih javno-zdravstvenih problema. Također, ne praćenje ishoda liječenja i nekoordiniranost između institucija i pacijenata, kao i nedostatak edukacije liječnika i pacijenata su prepoznati problemi na današnjem okruglom stolu o dijabetesu održanom u organizaciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Dr. sc. Ivan Pristaš, dr. med. specijalist javnog zdravstva iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknuo je kako se procjenjuje da je u Hrvatskoj od dijabetesa oboljelo pola milijuna osoba, dok je u registru njih oko 300 tisuća. Popunjenost panela za redovite kontrole osoba s dijabetesom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je, na žalost, svega 30 posto.
Prof. dr. sc. Lea Smirčić-Duvnjak, prim. dr. med., predstojnica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za dijabetes, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur navela je kako kod 40 posto oboljelih bolest nije dijagnosticirana, te je mišljenja kako Hrvatska ima dovoljan broj organiziranih centara za dijabetes, ali je potrebno poraditi na strategiji liječenja.
Ministarstvo zdravstva osnovalo je Povjerenstvo za strategiju i liječenje bolesnika sa šećernom bolesti iz razloga što liječnici nisu zadovoljni kako liječe bolesnike, istaknuo je Prof. dr. sc. Milan Vrkljan, dr. med., pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC Sestre milosrdnice, te predsjednik Povjerenstva. Pojasnio je kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU, a jedina od zemalja u okruženju, u kojoj je moguće na teret obveznog zdravstvenog osiguranja dobiti pomagalo za kontinuirano mjerenje šećera u krvi. Također, sva pomagala, inzulini i oralni antidijabetici su nam dostupni, ali je samo 30 posto oboljelih dobro liječeno. Nedostaje procjena ishoda liječenja, te čak 50 posto oboljelih ima povišen HbA1c, što se mora promijeniti. Cilj Povjerenstva je uspostaviti praćenje kontinuiteta liječenja i rezultata liječenja.
Problem oboljelih je što se oni osjećaju dobro dok ne nastupe komplikacije, smatra Doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju KB-a Dubrava, te predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a. Pacijent mora shvatiti kako je dijabetes ozbiljna bolest, te je oboljele potrebno educirati i kroz neko vrijeme reeducirati. Potrebno je učiniti sve kako bi se izbjegle komplikacije, jer trošak za lijekove je minimalan u odnosu na trošak za liječenje komplikacija šećerne bolesti.
Godišnji trošak HZZO-a za lijekove je 400 milijuna kuna, a za pomagala 200 milijuna kuna, dok su indirektni troškovi puno veći, navela je Jelena Matuzović, dr. med., Rukovoditeljica Službe za lijekove i medicinske proizvode HZZO-a.
Dr. sc. Nevena Krnić, dr. med. specijalist pedijatar iz KBC-a Zagreb navela je kako se uočava porast novooboljelih kod djece do pet godina i kako najmlađi pacijent ima samo sedam mjeseci. Djeca do 12 godina su u potpunosti ovisna o roditeljima, jer nisu dovoljno zrela za preuzimanje odgovornosti davanja inzulina i učestalog mjerenja šećera u krvi. Stoga je teret roditelja oboljele djece velik. Uvođenjem novih tehnologija, senzora i inzulinskih pumpi, uvelike se olakšalo roditeljima oboljele djece.
Cijela obitelj je pod utjecajem dijagnoze, istaknula je Mr. sc. Sandra Bršec Rolih iz Udruge za dijabetes iz Zagreba, te se složila kako su nove tehnologije uvelike olakšale roditeljima skrb o oboljelim mališanima.
Doc. dr. sc. Hrvoje Tiljak, dr. med. specijalist opće medicine iz Doma zdravlja Zagreb centar smatra kako je glavni problem u liječenju i praćenju bolesnika nedostatak kadra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i neadekvatna edukacija mladih liječnika. Ideja s panelima za dijabetes je odlična, jer oni omogućavaju praćenje ciljeva i prepoznavanje onih pacijenata koji trebaju više poticaja kako bi dijabetes držali pod kontrolom.
HZZO je panele za praćenje dijabetesa, kao i drugih kroničnih bolesti, uveo 1. siječnja 2013. godine, a još uvijek ima prostora za poboljšanje. Maja Vajagić, dr. med. iz HZZO-a navela je kako 44 posto ugovorenih timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prepoznaje panele kao dobre alate za praćenje kroničnih bolesti. Potrebno je liječnike dodatno motivirati da panele ispunjavaju.
Zaključak okruglog stola je kako je potrebno još puno raditi na edukaciji, ne samo pacijenata, nego i liječnika, te je potrebno da liječnici više prate ishode liječenja kod pacijenata, kroz procjenu liječenja određenim lijekovima nakon šest mjeseci ili ranije ako je HbA1c nekoliko puta za redom povišen, a u cilju sprječavanja hipoglikemija i hiperglikemija. Također, potrebno je uspostaviti dobar i konstruktivan dijalog između svih sudionika: udruga, primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, HZJZ-a, HZZO-a i Ministarstva zdravstva kako bi se ispravile manjkavosti sustava.
Moderatorica okruglog stola bila je mr. Dubravka Pezelj Duliba, dr.med., specijalist javnozdravstvene medicine iz HZZO-a.
Press materijal
