Ubrzan urbanizacijski razvoj, društvene promjene i rastući izazovi poput nasilja, kriminala i problema mentalnog zdravlja zahtijevaju integriran pristup koji uključuje različite dionike u zajednici. Vijeća za prevenciju gradskih četvrti u Republici Hrvatskoj predstavljaju ključnu platformu za koordinaciju preventivnih aktivnosti u zajednici, s posebnim naglaskom na zaštitu mentalnog zdravlja i urbanu sigurnost. U ovom eseju analizira se njihova uloga u prevenciji i suradnji s odgojno-obrazovnim ustanovama, dječjim vrtićima, sustavom socijalne skrbi, zdravstvenim sektorom, policijom i Hrvatskim zavodom za socijalni rad. Fokus je na znanstveno utemeljenom pristupu koji povezuje teorijske spoznaje s praktičnim primjerima.
Mentalno zdravlje i urbana sigurnost temeljni su preduvjeti za kvalitetan život u urbanim sredinama. Istraživanja pokazuju da socijalna povezanost, edukacija i koordinirani pristup prevenciji značajno smanjuju incidenciju kriminalnih i antisocijalnih ponašanja te poboljšavaju dobrobit građana (Berkman & Glass, 2000). Uloga vijeća za prevenciju gradskih četvrti postaje ključna jer djeluju na lokalnoj razini, najbliže problemima i potrebama zajednice. Njihovo djelovanje temelji se na integraciji različitih sektora kako bi se postigla sinergija u prevenciji i odgovoru na izazove.
Zaštita mentalnog zdravlja kroz aktivnosti vijeća za prevenciju
Mentalno zdravlje čini osnovu za osobni i društveni razvoj te je u urbanim sredinama često ugroženo zbog stresa, socijalne izolacije i nedostatka resursa (WHO, 2021).
Aktivnosti vijeća za prevenciju vijeća gradskih četvrti mogu biti usmjerena na:
1. Edukaciju i svijest zajednice: Organiziranje kampanji i radionica koje informiraju građane o važnosti mentalnog zdravlja, ranoj prevenciji i dostupnim resursima.
2. Osnaživanje socijalne povezanosti: Inicijative poput formiranja zajedničkih prostora za druženje, volonterskih mreža i programa međusobne podrške jačaju osjećaj zajedništva.
3. Pružanje pristupa uslugama: Vijeća mogu olakšati povezanost građana s centrima za psihološku pomoć i stručnjacima za mentalno zdravlje, smanjujući stigmu povezanu s traženjem pomoći.
Mentalno zdravlje ključna je komponenta ljudskog razvoja i dobrobiti. Iako su njegovi utjecaji na tjelesno zdravlje, ekonomski rast i socijalnu koheziju dobro dokumentirani, društvena stigma i nedostatak resursa često ometaju pravovremenu podršku. U urbanim sredinama, gdje su stresori poput brzog tempa života i socijalne izolacije izraženiji, potrebno je razviti specifične pristupe zaštiti mentalnog zdravlja. Vijeća za prevenciju, kao lokalne inicijative, mogu igrati važnu ulogu u ovom procesu.
Edukacija i svijest zajednice
Edukacija je ključna za smanjenje stigme vezane uz mentalno zdravlje. Vijeća za prevenciju organiziraju kampanje i radionice usmjerene na informiranje građana o važnosti ranog prepoznavanja simptoma i dostupnim oblicima podrške. Studije pokazuju da povećanje svijesti može smanjiti predrasude i potaknuti pojedince na traženje pomoći (Corrigan et al., 2014). Kampanje, osobito one koje koriste multimedijalne platforme, omogućuju širenje znanja među različitim demografskim skupinama, uključujući ranjive populacije poput mladih i starijih osoba.
Osnaživanje socijalne povezanosti
Socijalna povezanost važan je zaštitni čimbenik za mentalno zdravlje. Prema istraživanjima, ljudi s jačim socijalnim vezama imaju manju vjerojatnost za razvoj anksioznosti i depresije (Holt-Lunstad et al., 2010). Vijeća za prevenciju iniciraju aktivnosti koje jačaju zajedništvo, poput stvaranja zajedničkih prostora za druženje, organizacije volonterskih mreža i provođenja programa međusobne podrške. Takve inicijative ne samo da potiču osjećaj pripadnosti, već i smanjuju osjećaj usamljenosti, koji je jedan od vodećih čimbenika rizika za mentalne poremećaje.
Pristup uslugama zaštite mentalnog zdravlja
Pristup kvalitetnim uslugama zaštite mentalnog zdravlja često je ograničen zbog logističkih, financijskih i društvenih prepreka. Vijeća za prevenciju mogu nastojati premostiti ove izazove olakšavajući povezivanje građana s centrima za psihološku pomoć i stručnjacima. Osim toga, organizacija besplatnih savjetovališta i mobilnih timova za psihološku podršku pruža dodatne mogućnosti za one kojima su resursi ograničeni. Takav pristup pomaže u ranoj intervenciji, smanjujući potencijalni razvoj ozbiljnijih mentalnih poremećaja (WHO, 2018).
Aktivnosti vijeća za prevenciju imaju značajan potencijal u zaštiti i unaprjeđenju mentalnog zdravlja u urbanim sredinama. Edukacija, socijalna povezanost i olakšan pristup uslugama čine temelj integrirane strategije koja može smanjiti rizike povezane s urbanim stilom života. Iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se procijenila dugoročna učinkovitost ovih inicijativa, postojeći dokazi upućuju na pozitivan utjecaj na pojedince i zajednicu.
Urbana sigurnost: prevencija kriminala i promocija društvene kohezije
Urbana sigurnost predstavlja ključan faktor za kvalitetu života građana u modernim gradovima. S obzirom na sve veći urbanizacijski pritisak, rastući broj stanovnika i kompleksnost socijalnih i ekonomskih problema, održavanje sigurne i kohezivne zajednice postaje imperativ. Urbana sigurnost obuhvaća fizičku i psihološku sigurnost građana, s naglaskom na prevenciju kriminala i nasilnih ponašanja. Osim toga, razvoj društvene kohezije kroz jačanje međuljudskih odnosa i socijalne solidarnosti neophodan je za održanje reda i smanjenje rizika od socijalnih problema.
Uloga vijeća za prevenciju u zaštiti mentalnog zdravlja i jačanju urbane sigurnosti
Vijeća za prevenciju, koja okupljaju predstavnike različitih sektora, ključna su u razvoju i implementaciji strategija za smanjenje kriminaliteta, poticanje društvene kohezije i zaštitu mentalnog zdravlja. Kroz suradnju s policijom, zdravstvenim institucijama, školama i drugim relevantnim organizacijama, vijeća za prevenciju mogu identificirati visokorizična područja i provoditi preventivne mjere koje ne samo da jačaju sigurnost, nego i doprinose očuvanju mentalnog zdravlja građana.
Preventivne mjere koje uključuju poboljšanje javne rasvjete, postavljanje nadzornih kamera i unapređenje infrastrukture za sigurnost ne samo da smanjuju kriminalne aktivnosti, već također stvaraju sigurnije okruženje koje pozitivno utječe na mentalno zdravlje zajednice.
Sigurnost u urbanim sredinama usko je povezana s osjećajem psihološke stabilnosti i općim blagostanjem, a smanjenje osjećaja nesigurnosti može doprinijeti smanjenju stresa i tjeskobe među građanima.
Uz fizičku sigurnost, vijeća za prevenciju igraju ključnu ulogu u promoviranju kulture nenasilja, što ima izravan utjecaj na mentalno zdravlje. Mogu organizirati edukativne programe u školama i zajednicama koji potiču nenasilnu komunikaciju, emocionalnu pismenost i vještine za rješavanje sukoba. Ovi programi smanjuju međuljudske napetosti i pružaju alate za prevenciju mentalnih problema povezanih s nasiljem, poput depresije i posttraumatskog stresa. Također, promoviranjem socijalne kohezije i izgradnjom međusobnog povjerenja među građanima, doprinosi se jačanju mentalnog zdravlja zajednice.
Pored toga, organiziranje znanstvenih i stručnih skupova s temom univerzalne prevencije omogućava razmjenu znanstvenih spoznaja i najboljih praksi među stručnjacima, donositeljima odluka i građanima, čime se razvijaju održive sigurnosne politike koje uzimaju u obzir i psihološke aspekte sigurnosti. Ovi skupovi također pomažu u razvoju strategija zazaštitu mentalnog zdravlja u kontekstu urbane sigurnosti.
Kroz povezivanje različitih aktera, uključujući institucije, organizacije i građane, vijeća za prevenciju omogućuju integrirani pristup u rješavanju sigurnosnih i mentalnozdravstvenihizazova. Koordinacija između sektora kao što su obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvo ipolicija omogućava sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir šire društvene čimbenike, uključujući socijalnu uključenost, prevenciju marginalizacije i promociju mentalnog zdravlja.
Na taj način, vijeća za prevenciju ne samo da doprinose jačanju urbane sigurnosti, nego i podupiru dugoročno očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja u urbanim sredinama. Kroz integrirane preventivne politike i suradnju među sektorima, omogućuju izgradnju kohezivnih i otpornih zajednica koje su sposobne suočiti se s izazovima modernog društva.
Suradnja vijeća za prevenciju s ključnim sektorima
1. Odgojno-obrazovne ustanove i dječji vrtići Vijeća za prevenciju usmjerena su narazvoj programa za prevenciju vršnjačkog nasilja i emocionalnu edukaciju. Mnoge studije, uključujući rad Olweusa (1993), potvrđuju da preventivni programi u školama, koji obuhvaćaju edukaciju o nenasilju i rješavanju sukoba, smanjuju pojavu antisocijalnih ponašanja među mladima. Kroz radionice i interaktivne programe, djeca i mladi uče kako se nositi s konfliktima bez uporabe nasilja. Osim toga, pružaju se i podrška nastavnicima i roditeljima u prepoznavanju problema mentalnog zdravlja i pravovremenom reagiranju.
2. Ustanove socijalne skrbi i Hrvatski zavod za socijalni rad Socijalne ustanove igraju ključnu ulogu u podršci ranjivim skupinama. Suradnja s vijećem omogućava prepoznavanje obitelji u riziku, žrtava nasilja te osoba koje su marginalizirane ili u društvenoj izolaciji. Integrirani pristup, koji uključuje zajednički rad socijalnih radnika, psihologa i drugih stručnjaka, osigurava da resursi budu usmjereni tamo gdje su najpotrebniji. Ova suradnja omogućava bržu i učinkovitiju pomoć korisnicima, smanjujući rizik od eskalacije problema i stvarajući sigurno okruženje.
3. Zdravstveni sektor U okviru zdravstvenog sektora, preventivne aktivnosti usmjerene su na promicanje zdravih životnih stilova, što uključuje organiziranje kampanja za prevenciju bolesti, ovisnosti i mentalnih poremećaja. Osim fizičkog zdravlja, važan segment urbanog zdravlja je i mentalno zdravlje građana. Kroz suradnju s psiholozima i psihijatrima, društvo može olakšati pristup potrebnoj psihološkoj podršci, osobito u kriznim situacijama. Zdravstvene institucije također imaju ključnu
ulogu u prevenciji nasilja, identifikaciji žrtava i pružanju podrške kroz specijalizirane službe.
4. Policija Policija je, naravno, temeljni čimbenik u održavanju sigurnosti u urbanim sredinama. Suradnja između vijeća za prevenciju i policije omogućava pravovremenu razmjenu informacija o sigurnosnim prijetnjama i razvoju kriminalnih aktivnosti. Osim toga, policija surađuje s drugim institucijama na planiranju i implementaciji preventivnih mjera, kao što su zajedničke patrole u visokorizičnim područjima ili organiziranje javnih kampanja protiv nasilja. Također, važno je razviti sustave podrške za žrtve kriminala, uključujući psihološku i pravnu pomoć, što može značajno smanjiti daljnje traume i potaknuti društvenu reintegraciju žrtava.
Urbana sigurnost nije samo pitanje fizičke sigurnosti, već i očuvanja socijalne kohezije i promocije nenasilja. Vijeća za prevenciju, kroz suradnju s obrazovnim, socijalnim, zdravstvenim sektorima i policijom, omogućavaju integrirani pristup koji se bavi uzrocimakriminala i nasilja, a ne samo njegovim posljedicama. Ovaj holistički pristup smanjuje rizik od kriminalnih i nasilnih ponašanja, te doprinosi stvaranju sigurnih i kohezivnih urbanih zajednica.
Vijeća za prevenciju gradskih četvrti predstavljaju ključnu komponentu lokalne uprave u jačanju mentalnog zdravlja i urbane sigurnosti. Kroz svoj integrirani pristup koji povezuje različite sektore, ova vijeća osiguravaju učinkovitu prevenciju temeljem znanstvenih spoznaja i najboljih praksi. Njihova uloga u povezivanju obrazovnog, socijalnog, zdravstvenog i sigurnosnog sektora omogućava izgradnju kohezivnih i sigurnih zajednica. Buduće inicijative trebaju se usmjeriti na daljnje jačanje kapaciteta vijeća, poboljšanje integracije digitalnih alata za praćenje i evaluaciju te šire uključivanje zajednice u prevencijske aktivnosti.Sustavno jačanje njihove uloge može značajno doprinijeti izgradnji otpornijih i sigurnijih urbanih sredina.
Na međunarodnim stručnim znanstvenim konferencijama, koje su održane u Hrvatskom saboru i na Sveučilišnom centru za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Luka Holjevac, i mr. sc. Andreja Marcetić, članica Vijeća za prevenciju, izložili su konkretne primjere uspješnih preventivnih programa i inicijativa koje provode vijeća za prevenciju. Naglasili su važnost suradnje među različitim sektorima u izgradnji sigurnih i kohezivnih zajednica, te istaknuli ključnu ulogu uključivanja šire zajednice u prevencijske aktivnosti. Konferencije su pružile važnu platformu za razmjenu znanstvenih spoznaja i najboljih praksi među stručnjacima i donositeljima odluka, te su omogućile razvoj inkluzivnih preventivnih politika koje promiču ljudska prava i mentalno zdravlje u urbanim sredinama. Upotreba novih tehnologija u ovom kontekstu također je od esencijalne važnosti, jer omogućava bolju pristupačnost i osnažuje zajednice, poboljšavajući kvalitetu života svih njihovih članova. Razmjena iskustava i spoznaja sa tih konferencija važan je temelj za oblikovanje budućih preventivnih mjera i politika, koji će omogućiti daljnje unaprjeđenje sigurnosti, zaštite mentalnog zdravlja i ljudskih prava u urbanim sredinama.
Više na:
https://www.ffrz.unizg.hr/ljudska-prava-i-mentalno-zdravlje-u-21-stoljecu/
https://in-portal.hr/hrvatski-sabor-inovacije-i-digitalna-tranzicija-u-zastiti-ljudskih-prava/
https://posi.hr/strucno-znanstvena-konferencija-ljudska-prava-i-mentalno-zdravlje-u-21-stoljecu/
https://web.facebook.com/inovadighr2030/
https://web.facebook.com/profile.php?id=61562431551453
https://web.facebook.com/profile.php?id=61551235880609
Autor: mr.sc. Andreja Marcetić, Vijeće za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava
