Od 11. do 13. svibnja u Zagrebu će se održati prvi festival posvećen slavnom engleskom piscu Gilbertu Keithu Chestertonu. Središnji dio festivala, konferencija na kojoj će sudjelovati ugledni čestertonijanci iz cijelog svijeta, održat će se u subotu 12. svibnja na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti na zagrebačkom Jordanovcu. Program u petak 11. svibnja bit će upriličen u dvorani svetog Franje na Svetom Duhu, dok je u nedjelju, u Bazilici Srca Isussovog u Palmotićevoj ulici, planirana svečana sveta misa za proglašenje Chestertona blaženim.
Glavni gost festivala bit će predsjednik Američkog društva Gilberta Keitha Chestertona i danas vjerojatno najprepoznatljiviji „čestertonijanac“ Dale Ahlquist, a uz njega će na festivalu sudjelovati i Marco Sermarini, predsjednik talijanskog Chestertonovog društva, Martine Thompson, predsjednica engleskog Chestertonovog društva, Alexander Pravikov, ruski pjesnik i prevoditelj Chestertonovih djela, povjesničar Robin Harris te brojni drugi domaći intelektualci i poznavatelji lika i djela čovjeka koji je za života bio prozvan „Apostolom zdravog razuma“.
Utjecao na Shawa, Agathu Christie, Čapeka…
Chestertona se smatra jednim od najvažnijih katoličkih mislilaca 20. stoljeća, a brojni istaknuti kršćanski pisci posvjedočili su o utjecaju njegovog pisanja na njihovu misao, kao i cjelokupni život. Od C.S. Lewisa koji je napisao kako je Chestertonov „Vječni čovjek“ bila knjiga koja ga je obratila na kršćanstvo, Fultona Sheena koji je izjavio da je najveći utjecaj na njegovo pisanje imao upravo Chesterton, do istaknutih katoličkih teologa i filozofa poput Hansa Ursa von Balthasara i Etiennea Gilsona koji je Chestertonovo „Pravovjerje“ nazvao najboljim apologetskim djelom 20. stoljeća.
Ipak, Chestertonov utjecaj nadilazi isključivo kršćanske autore. G.B. Shaw, njegov prijatelj i suvremenik, proglasio ga je „kolosalnim genijem“, dok ga Borges naziva „jednim od najutjecajnijih pisaca njegovog vremena.“ Agatha Christie također je istaknula o vrlo važnom utjecaju Chesetertonovog detektiva – velečasnog Browna, na njezina Poirota, dok ga Karel Čapek naziva svojim „najmilijim piscem“.
Kao novinar, Chesterton je često bio na vrlo nepopularnim pozicijama koje su ga afirmirale kao beskompromisnog borca za istinu. Između ostaloga, bio je prvi koji je progovarao protiv eugenike, stao na stranu nacionalnih prava Iraca, protivio se engleskoj ulozi u Burskom ratu. Godine 1935. bio je nominiran za Nobelovu nagradu za književnost koja te godine nije bila dodijeljena.
Što je to bilo toliko genijalno i revolucionarno u Chestertonovoj misli da je potaknula mnoge da istaknu kako se „Chesterton više nikada neće ponoviti“, te kako ju aktualizirati u suvremenom društvu, otkrit će se tijekom trodnevnog festivala u Zagrebu. Onima koji su pak upoznati s Chestertonovim djelom nikakva daljnja pozivnica neće trebati, osim obećanja organizatora da će na festivalu vladati pravo „čestertonijansko“ ozračje, kako u pogledu programa tako i u pogledu svih sudionika.
Na festivalu će ujedno biti predstavljena i Chestertonova knjiga „Katolička crkva i obraćenje“, u izdanju nakladne kuće Verbum, u kojoj Chesterton govori o svojem putu u okrilje Katoličke crkve. Knjigu će predstaviti povjesničar Robin Harris i Ivan Dadić iz Hrvatskog čestertonijanskog društva.