Slovenci u Zagrebu i Hrvatskoj nikad se nisu odlikovali brojnošću, ali su tijekom stoljeća imali utjecaj na hrvatsko društvo, a u nekoj mjeri oblikovali i hrvatski nacionalni identitet – moglo se čuti u Slovenskom domu u Zagrebu na predstavljanju knjige “Slovenci u Hrvatskoj – gospodarski, znanstveni, kulturni i duhovni doprinosi”, autora Filipa Škiljana i Vlatke Dugački.
– Ta knjiga je nastala kao plod rada mene i kolegice Vlatke Dugački iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Gospodin Darko Šonc nas je potaknuo da napišemo knjigu. Slovenski dom je objavio više knjiga koje su vezane za znamenite Slovence u Hrvatskoj, u hrvatskom sportu, umjetnosti, slikarstvu i glumi. Ovo je bio logičan nastavak istraživanja, gdje smo istražili Slovence znanstvenike, gospodarstvenike, duhovnike, tu se nalazi mnogo osoba koje su podrijetlom Slovenci, najveći broj njih je rođen u Sloveniji, ali neki su rođeni u Hrvatskoj, ali su podrijetlom Slovenci i djelovali su na području Hrvatske – rekao je Filip Škiljan, autor knjige.
Knjiga nikada nije i neće biti dovršena, previše je onih koji u njoj zaslužuju mjesto, dodaje Škiljan.
– Vjerojatno ima i grešaka u knjizi, ali pokušali smo što bolje napraviti istraživanje, ono je trajalo dvije godine. Uz tekstove, nalaze se i fotografije većine osoba. Neke osobe smo morali pitati žele li biti unutra ili ne, kod nekih smo dobili odgovore da se ne osjećaju kao Slovenci, pa smo ih morali izbaciti. Bilo je i onih koji su rođeni u Sloveniji, djelovali u Hrvatskoj, ali su podrijetlom bili Talijani, Nijemci, Austrijanci, Židovi, pa smo i njih morali izbaciti iz knjige – kazao je Škiljan.
Središnja tema knjige su biografije istaknutih Slovenaca u Hrvatskoj, napisane tako da ih može prihvatiti najširi krug čitatelja.
– Ova knjiga nam puno znači, ovo je smjer koji smo si zadali prije puno godina, da ćemo se baviti izdavaštvom, da ćemo tiskati knjige, do sad smo natiskali, to nisu knjige nego monografije, do sad smo izdali knjigu Slovenci na hrvatskim pozornica, sastoji se od tri dijela, opere, kazališta i baleta. Druga knjiga je bila Slovenci u hrvatskom sportu, onda Slovenci u hrvatskoj likovnoj umjetnosti i ovo je četvrta, koju smo nazvali, Slovenci u Hrvatskoj, doprinos znanosti, duhovnom, obrtništvu i ostalom. Autor je Filip Škiljan – komentirao je Darko Šonc, predsjednik Slovenskog doma.
– Veze između Slovenaca i Hrvata su neizbrisive – kazala je Vlatka Dugački, naglasivši da knjiga obuhvaća period od prvih Slovenaca, koji su bili povezani s Hrvatskom u kasnom Srednjem vijeku pa do suvremenika koji i danas djeluju. Tokom tri godine trebalo je prvo prikupiti imena osoba, odlučiti tko će ući, a tko neće, i onda prikupiti građu, i to ne samo kroz čitanje literature, nego i preko osobnih intervjua i memoara. Često puta nam se događalo da smo morali uvrštavati nova imena ili izbacivati stara. Kako je knjiga dvojezična, morala je proći dvije lekture – ispričala je Vlatka Dugački o radu na knjizi.
Iz knjige će svatko moći naučiti nešto o subjektivnim i objektivnim okolnostima koje su oblikovale život i rad osoba obrađenih u knjizi, kao i povijesnim okolnostima koje su utjecale na njihovu djelatnost.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
