Autor:: Tanja Molvarec 10/16/2010 9:36
Podaci iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport pokazuju da je sve više dojava nasilja u osnovnim i srednjim školama pa je tako u 2009. godini dojavljeno čak 160 slučajeva nasilnih incidenata u osnovnim školama. U ovoj godini u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja prijavljeno je 130 nasilnih incidenata u osnovnim školama, dok u srednjim školama i učeničkim domovima ta brojka iznosi 38. Prema Božici Šimleši iz Gradskog ureda za obrazovanje, ovakvi rezultati pokaztelji su povećanog senizibiliteta što se tiče prepoznavanja nasilja, te interveniranja i prijavljivanja istih.
– Tu veliku ulogu imaju i roditelji koji premalo komuniciraju s djecom. Ove smo godine na tragu novog protokola jer se odgoj mijenja ali i školski sustav. Također, učenici se ne znaju razgovarati jedni s drugima – kazala je Šimleša.
Čak 305 slučajeva nasilja među djecom u školama u 2009. godini
Podaci s PUZ-a tijekom veljače ove godine pokazuju je da je najviše postupanja što se tiče nasilja među mladima bilo na području 1. policijske postaje Zagreb. Tamo je naime evidentirano 11 slučajeva nasilja. Dani kada se odvijaju događaji u kojima sudjeluju maloljetne i mlađe osobe su četvrtak, petak i subota u vremenu od 23 do 5 sati ujutro i ponedjeljkom, utorkom i nedjeljom od 14 do 23 sata. Uglavnom je riječ o nanošenju lakših tjelesnih ozljeda, razbojništva a najviše je počinjeno prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga.
Područja gdje se nasilje najćešće događa su Mažuranićev trg, Trg bana Jelačića, park Opatovina i Zakmardyjeve stube gdje je i disco klub. Također, tijekom kolovoza ove godine ponovno je najviše intervencije zbog nasilja među mladima bilo na području 1. Policijske postaje i 4. Policijske postaje koja djeluje na području Makimira. Također, poražavajuć je podatak da je policija morala intervenirati u čak 305 slučajeva nasilja među djecom u školama za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine. Ove godine je ta brojka smanjena na 229 slučajeva, ali samo za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja. U čak 154 nasilničkih incidenata je policija utvrdila kazneno djelo.
Prevencijski programi što se tiče nasilja među djecom nisu dovoljno ocjenjeni, jedan je od zaključak sa tematske sjednice Odbora za mladež na temu Prevencije nasilja među djecom I mladima u lokalnoj zajednici. Prema Vesni Bilić s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, programi koji se provode u školama nisu dovoljni i ne daju nikakve rezultate.
– Cijenim rad Udruga, ali jednostavno nije dovoljno poslati neke studentice da zadaju djeci da crtaju i da ih poslije pitaju da li im se to svidjelo. Pa naravno da je. Tu ne smije biti pitanje sviđanja, već prevencija mora biti kontinuirani proces. Nasilje među djecom nje samo problem škole – kazala je Bilić koja je prezentirala I najčešće uzroke nasilja među djecom. Već je više puta znanstveno dkazana povezanost igranja videoigrica sa nasilničkim ponašanjem djece.
– To je mnogo opasnije od gledanja filmova jer u videoigrici pojedinac sam stvara svoj lik, bira oružje i što je najgore bude nagrađen za ubijanje. Neka djeca koja možda nisu prihvaćena u društvu kada igra videoigricu tu vide svoj uspjeh i smisao. Čak 89 posto igrica imaju nasilnički sadržaj i igranjem videoigrica su uhvaćeni u mrežu nasilja – kazala je Bilić.
Što se tiče pasivne izloženosti nasilju tu su najgori neprijatelji filmovi puni scena nasilja, seksa i drugih sadržaja koja potiču agresivnost. Podaci sa istraživanja koje je provela Vesna Bilić na 500 učenika 7. i 8. razreda škola u Zagrebu pokazuju da čak 58 posto djece gleda televiziju do 3 sata dnevno. Njih 23 posto televiziju gleda i do 5 sati dnevno.
– Također, što se tiče djece u ranijoj dobi ona gledajući crtiće u kojima je nasilje na neki način zamaskirano. U crtićima nasilje prolazi nekažnjeno, a djeca će kopirati ono što vide u crtićima – kazala je Bilić.
Načelnica Odjela za prevencije Marija Goatti Matijević kazala je da je taj odjel prepoznao važnost prevencije nasilja među mladima.
– Mi govorimo o nasilju ali i nudimo alternative. Također, postoji potreba da se kontakt policajce približi djeci ili maloljetnicima. Da ih se predstavi kao prijatelje – kazala je Matijević. Iva Prpić, predsjednica Odbora za mladež dala si je oduška pa je uputila i kritiku Centru za socijalnu skrb.
– Ako policija može imati odjel za prevencije, onda nije u redu da Centar za socijalnu skrb to nema. Također, slažem se da bi se prevencijski programi trebali bolje vrednovati – zaključila je Prpić.