Autor: Gorana Banjeglav 10/26/2014 10:51
Iako je službeno godina osnivanja Zagreba 1094., jasno je kako je Zagreb postojao i prije, inače ne bi dobio status biskupije. A dokaz da je Zagreb mnogo stariji no što većina njegovih stanovnika misli su rimski spomenici koji su pronađeni na nizu lokacija u samom gradu, ali i oko njega.
– Ukupno je takvih spomenika u Zagrebu pronađeno šest, mi smo napravili kopije nekih od njih, a originali se čuvaju u muzejima. Tim kopijama, koje smo postavili na mjesta nalaženja, htjeli smo Zagrepčanima pokazati da Rimljani nisu živjeli samo u pulskoj Areni i Dioklecijanovoj palači u Splitu, nego da u Zagrebu imamo registriranih oko 120 antičkih rimskodobnih nalazišta. Jedan podsjetnik na Rimljane koji su tu živjeli, dok još Zagreba nije bilo, a kad je nastao Zagreb više nije bilo Rimljana, ali spomenici postoje – rekao je Zoran Gregl, muzejski i znanstveni savjetnik i Arheološkom muzeju.
Kopije dijela od šest pronađenih spomenika građani mogu razgledati.
– Jedan je postavljen u Kerestincu, drugi je na Kaptolskoj kuli, treći je u Ribnjaku. Ostali su pronađeni u Donjim Čehima, Podsusedu i Odri. Ima ih još – istaknuo je Gregl.
U okviru projekta Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine, u Parku Ribnjak otkrivena je kopija rimskodobne nadgrobne stele iz II. stoljeća posvećene Luciju Egnatiju Florentinu.
– Iz drugog stoljeća, tad je isklesan. Bio je sačuvan u jednom marofu na Ribnjaku i u literaturi se navodi kao lokalitet Zagreb-Ribnjak. Mi obilježavamo mjesto nalaženja. Ne morate dolaziti u Muzej da vidite te spomenike, nego vas čekaju na cesti gdje su pronađeni – dodao je.
Osim što su prvi vidjeli postavljeni spomenik, okupljeni su kušali i hranu koja se prije gotovo dva tisućljeća jela na području starog Rima.
– Jede se libum, kruh rađen prema receptu starog pisca Katona. Peče se kruh na lovorovom listu, osim brašna i jaja ide kravlji sir i feta sir – rekao nam je mladić odjeven u Gaja Julija Cezara.
Inicijatori projekta Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine, koji se pod pokroviteljstvom Grada Zagreba – Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport provodi od 1990. godine, su Zoran Gregl iz zagrebačkog Arheološkog muzeja, Nenad Jandrić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu te zagrebački arhitekt Željko Kovačić.
– Zato im svima jedno veliko hvala. To hvala Zagreb pokazuje financijskom potporom što će i dalje činiti, jer ovi spomenici svjedoče o kulturi koji se na području grada Zagreba taložili stoljećima i tisućljećima – istaknula je Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika grada Zagreba.
