Koliko dana godišnjeg odmora je potrebno kako bismo se doista odmorili? U kojim tvrtkama i institucijama zaposlenici uzimaju najduži ‘predah’ od posla? Uspijevamo li godišnji iskoristiti u potpunosti ili dio dana predviđenih za naš odmor nepovratno propada? Provođenjem istraživanja o navikama građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, u kojem je sudjelovalo gotovo 700 ispitanika, MojPosao je doznao odgovore na ova pitanja.
U prosjeku, ispitanici imaju 23 dana godišnjeg odmora, što je 1,1 dan manje nego 2017. godine.
Najduže odmaraju zaposlenici hrvatskih institucija
Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 24 dana. Zaposleni u srednje velikim tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju 23 dana godišnjeg odmora, dok oni zaposleni u malim tvrtkama imaju najmanje, u prosjeku 20 dana.
Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje je raditi u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju imaju u prosjeku čak 26 dana godišnjeg odmora. S druge strane, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (21 dan). Ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, u prosjeku, imaju 23 dana, a u državnim tvrtkama 25 dana.
Više od trećine ispitanika (35%) zadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora, dok ih 58% ipak priželjkuje više dana. Oni koji priželjkuju više dana odmora smatraju da je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 5 dana manje godišnjeg odmora (21) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (26). S druge strane, 7% ispitanika smatra da imaju previše godišnjeg te da im to loše utječe na produktivnost.
Većina godišnji odmor uspijeva iskoristiti u potpunosti
Iako će većina ispitanika (65%) svoj godišnji od prošle godine iskoristiti u cijelosti, dio ispitanika (15%) godišnji odmor nisu uspjeli iskoristiti do 30.6. Neki od njih će neiskorištene dane uspjeti potrošiti iza 30.6., dok će manjem djelu poslodavac isplatiti dane koje nisu iskoristili. Ispitanici kojima će dani u potpunosti propasti (niti će im poslodavac isplatiti niti će dane “prebaciti”) u prosjeku će izgubiti 10 dana. Najčešći razlog neiskorištavanja godišnjeg odmora je previše posla i pritisak nadređenih.
Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobilo, trećina naših ispitanika (36%). Prosječan iznos regresa iznosi 1.788 kune. Najveći iznos regresa dobit će ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (2.150 kuna), dok najmanji regres očekuje ispitanike zaposlene u državnim tvrtkama (1.200 kuna).
Razmišljamo li i poslu dok smo na odmoru?
Čak 79% ispitanika barem ponekad razmišlja o poslu tijekom godišnjeg odmora, dok ih 21% niti jednom ne pomisli na posao tijekom odmora. Više od polovice (59%) ispitanika odradi neke poslovne obveze na godišnjem ili s kolegama barem provjere kakva je situacija na poslu.
Najviše ispitanika (49%) na godišnjem odmoru nema nikakve strahove koji se tiču posla, ali 25% ih brine jesu li napravili sve što su trebali, dok 20% ispitanika razmišlja o tome radi li njihova zamjena sve kako treba.
Iako ponekad razmišljaju o poslu, većina ispitanika pokušava se u potpunosti isključiti tijekom odmora. Međutim, čak i kada uzmu knjigu u ruke za vrijeme godišnjeg odmora, 23% ispitanika izbjegava stručnu literaturu.