Autor: Margarita Weisz 8/28/2014 11:16
Grupa gradskih zastupnika, na čelu s predsjednikom Gradske skupštine Grada Zagreba Darinkom Kosorom, 10. listopada kreću u prikupljanje potpisa za referendum protiv monetizacije hrvatskih autocesta. Oni naime smatraju da davanje cesta u koncesiju na 50 godina zapravo znači prodaju te se protivi interesima Republike Hrvatske.
– Ovaj prijedlog Vlade u kojem bismo trebali za tri milijarde na 50 godina prodati sve što smo uložili, a uložili smo 6 milijardi eura, je potpuna besmislica. Da tako funkcioniraju ostali gospodarstvenici već bi odavno nestali s gospodarske scene – rekao je gradski zastupnik Vladimir Ferdelji.
– Tri milijarde ne bi utjecale na deficit ni rješavanje duga hrvatske države, zatvorili bi se krediti, a deficit bi ostao isti. Idućih 49 godina hrvatske autoceste ne bi bile pod kontrolom hrvatske države, a kad nešto dajete na 50 godina to se zove prodaja – rekao je predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba darinko Kosor.
Ferdelji također tvrdi da koncesionar neće voditi računa o hrvatskim interesima nego će ga jedino zanimati vlastiti profit.
– Svi aspekti zbog kojih su građene autoceste dolaze u pitanje i možemo računati da se idućih 50 godina neće realizirati jer zahtijevaju ulaganja koja zasigurno koncesionar neće vršiti da bi unaprijedio hrvatsko gospodarstvo – istaknuo je Ferdelji.
Prema nedavnim navodima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića jadransko-jonska autocesta neće prolaziti kroz Dubrovnik. Profesor na Prometnom fakultetu smatra da bi takva odluka mogla dovesti u pitanje sigurnost građana.
– Ako autocesta neće prolaziti kroz jug Hrvatske, biti će potrebna brza cesta koja je najnesigurnija prometnica na svijetu. To znači više stradavanja na cestama, možda ćemo se onda upitati što nam je učinio ministar opasnih namjera kojeg očito ne zanima sigurnosni aspekt građana– rekao je profesor na Prometnom fakultetu Željko Marušić.
Gradski zastupnici smatraju da se kroz promjenu načina naplate cestarine, spajanjem HAC-a i ARZ-a mogu povećati prihodi te bi se na temelju takvog održivog poslovnog modela od kreditora lakše moglo zatražiti restrukturiranje duga.
