Autor: 8/31/2012 12:15
Nedavni prosvjedi i blokada odlagališta Jakuševec aktualizirali su problem gospodarenja otpadom. Hrvatska je u pretpristupni ugovorima, koje je potpisala s Europskom komisijom, preuzela određene obaveze.
Kako nam je rekao Mirko Budiša, predsjednik savjeta za okoliš zagrebačkog HSLS-a, upitno je hoće li se uspjeti realizirati potpisano u zadanim rokovima, a kazne mogu biti poprilično velike.
– Ne zna se točno kolike bi mogle iznositi kazne, ukoliko se ne ispune obaveze jer Europska komisija koristi posebne kriterije za svaku zemlju. No dosadašnja iskustva pokazuju kako su kazne iznimno visoke. Italija je, recimo, plaćala malo manje od milijun eura dnevno, a Grčka 60.000 eura dnevno – rekao je Budiša.
Veliki posao pred sljedećom Gradskom upravom
Iako je obaveze potpisala Hrvatska, njihova realizacija ovisi o lokalnoj razini jer je gospodarenje otpadom komunalni posao. Također, ukoliko se projekti ne realiziraju, lokalna razina bi mogla plaćati kazne. Do kraja 2018. godine, kada istječe prijelazno razdoblje, mora se uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenje otpadom.
– I prije tog roka moraju se ispuniti neke obaveze. U Zagrebu se trenutno biorazgradivi otpad iz komunalnog otpada odvojeno ne prikuplja, a već do kraja 2013. godine na odlagališta otpada smanjiti odlaganje biorazgradivog otpada za 25 posto u odnosu na referentnu 1997. godinu. U 2016. ta brojka mora pasti na 50 posto, a u 2020. godine na 75 posto – rekao je Budiša te dodao kako ovo neće biti lako realizirati jer se sada prikupi i kompostira manje od 10 posto zelenog otpada u odnosu na ukupno količinu nastalog komunalnog otpada u Gradu Zagrebu te obzirom na kapacitet kompostane na Jakuševcu.
– Grad će morati uložiti velike napore kako bi pribavio kante te educirao građane da odvojeno prikupljaju otpad – kazao je Budiša.
Očito je kako onoga tko pobjedi na idućim lokalnim izborima čeka težak posao. Do kraja 2018. godine Zagreb mora uspostaviti integrali sustav gospodarenja otpadom, što podrazumijeva izgradnju centra za gospodarenje otpadom postrojenja za obradu otpada. Zagreb se opredijelio za termičku obradu. Da bi se uopće išta od ovoga moglo biti realizirano, prvo se moraju donijeti prostorni planovi.
Ne zan se gdje završi više od polovice opasnog otpada
Također se do 2020. godine mora odvojeno prikupiti minimalno 70 posto građevinskog otpada, a 50 posto drugih korisnih komponenti komunalnog otpada, pod tim se prvenstveno misli na papir, karton, plastiku i metal.
Budiša ističe kako je zatvaranjem spalionice otpada PUTO napravljen je veliki korak unatrag u
pogledu gospodarenja opasnim otpadom Zagreba i Hrvatske jer sada ne postoje način da se opasni otpad zbrine osim da se izvozi na obradu ikonačno zbrinjavanje u inozemstvo.
– U informacijskom sustavu zaštite okoliša ne možete naći koliko je nastalo opasnog otpada, koliko ga se zbrinulo i na koji način. U nacionalnom planu gospodarenja opasnim otpadom stoji kako se godišnje proizvede oko 40.000 tona takvog otpada, mada je ta brojka veća – rekao je Budiša o nastavio:
– Prema podacima, u 2010. godini je izvezeno oko 16.000 tona takvog otpada, uglavnom u Sloveniju i Austriju. Ovo sve upućuje da mi nemamo konkretan nadzor nad tokom otpada, od mjesta nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja, pa možemo zaključiti da se s većim dijelom tog otpada zapravo gospodari ilegalno.
