Nakon Nove Gradiške i Zadra, u Zagreb je doputovala izložba „Tragovi rimske vojske u Zbirci Josipović“. Riječ je o zbirci Donalda Josipovića koja svakako može stati uz bok i najbogatijoj zbirci te vrste koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Novu je izložbu komentirao ravnatelj Arheološkog muzeja Ivan Radman-Livaja.
– Svi mi u Europi, južna i kontinentalna Europa baštinimo rimsku civilizaciju, koja se očituje ne samo kroz arheološku baštinu i spomenike, nego i kroz naš pravni sustav, kulturu. Iako je Rimsko Carstvo propalo prije više od 1.500 godina, ostavilo je trajni pečat na našu kulturu, našu civilizaciju. Sve europske zemlje, koje su nekoć bile dio Rimskog Carstva, a to je većina njih, bile su neposredni baštinici te civilizacije. Tako da to je naša baština, Hrvati su došli nakon, ali smo se pomiješali s ljudima koji su tu živjeli, tako da mi jesmo i potomci ljudi koji su živjeli u Rimskom Carstvu na ovom prostoru – rekao je Ivan Radman-Livaja, ravnatelj Arheološkog muzeja.
Istaknuo je vrijednost zbirke Donalda Josipovića i njen značaj naglasivši kako su posebno interesantni mačevi i bodeži kao i kasnoantička kaciga, iznimno rijetki predmeti čiji broj u Hrvatskoj jedva doseže dvoznamenkastu cifru. Josipović se kao kolekcionar najviše fokusirao na predmete ratovanja.
– Još uvijek postoje kolekcionari koji su prije svega entuzijasti i zaljubljenici u prošlost, ljudi koji ne sudjeluju u devastaciji arheološke baštine zbog niskih materijalnih pobuda. Donald Josipović je upravo takav čovjek: iskreni zaljubljenik u povijest, osoba iznimno zainteresirana za rimsku baštinu. Posebno ga zanima antička vojna povijest, posebice rimska vojska, a sreća je htjela da mu u ruke dođe cijeli niz predmeta koje su rabili upravo rimski vojnici. Fenomen kolekcionarstva antičkih predmeta nije nestao u 20. stoljeću, dapače, no s razvojem formalno-pravnih okvira očuvanja povijesne baštine, muzeja i institucionalne arheologije, između kolekcionara s jedne strane, te arheologa i muzealaca s druge počelo je na vidjelo izlaziti sve veće razilaženje u pristupu arheološkim artefaktima. Kontekst nalaza arheolozima je od primarne važnosti, a kad predmet završi u privatnoj zbirci bez da je dokumentiran izvorni kontekst, znanstvene spoznaje postaju vrlo ograničene i gubi se cijeli niz važnih informacija. Tržište antikvitetima također se izrazito razvilo pa je zbog komercijalizacije i upliva ozbiljnih financijskih interesa dodatno otežana komunikacija između struke i kolekcionara. Danas možemo sa žaljenjem primijetiti da nezanemariv dio europske antičke baštine ilegalnim putem završava u privatnim rukama, bez ikakvog uvida javnosti i struke – naglasio je Radman – Livaja.
Pronalaženje neotkrivenog arheološkog nalazišta uzbudljivo je i značajno otkriće koje može proširiti naše znanje o prošlosti.
– Tu je tanka crta između hobista i zaljubljenika, gospodina Josipovića i onih koji pljačkaju lokalitet. Arheolozi znaju prepoznati kontekst nalaza. Sve je češća pojava da ljudi s detektorima metala šetaju i skupljaju kontekst nalaza. Mi to ne ohrabrujemo. Mislim da zaljubljenik u arheologiju može uživati u muzejima, čitajući knjige, ili upisom studija arheologije. Ima puno načina zadovoljavanja svoje strasti prema baštini, a da pritom ne razarate tu baštinu. Iako je Josipović svoju zbirku mogao čuvati samo za svoje oči ili je, ne daj Bože, iskoristiti za financijski probitak, nikad nije bježao od kontakta s profesionalnim arheolozima i muzejskim institucijama. Upravo suprotno, redovito je obavještavao struku o novim nalazima i arheolozima omogućavao uvid u svoju zbirku. I njegova je suradnja s Gradskim muzejom Nova Gradiška na tragu njegove želje da javnost i arheološka struka budu upoznati s važnim arheološkim nalazima. Dobar dio predmeta u njegovom posjedu odmah bi našao mjesto u stalnom arheološkom postavu svakog muzeja u Hrvatskoj – dodao je ravnatelj.
Izložbu Gradskog muzeja Nova Gradiška “Tragovi rimske vojske u zbirci Josipović” razgledajte do 4. kolovoza u Galeriji Arheološkog muzeja u Ulici Pavla Hatza 6.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
