U prvih šest mjeseci 2017. godine u Hrvatskoj je primjetan porast broja oglasa za posao i to za 37 posto u odnosu na proteklu godinu.
– Najtraženija zanimanja su iz područja turizma i ugostiteljstva i prodaje, to su ujedno i kategorije koje čine gotovo polovicu naših ukupnih oglasa za posao. Sukladno tome, možemo reći da su najtraženija zanimanja sa srednjom stručnom spremom, konobari, kuhari i prodavači, a ako govorimo o visokoj stručnoj spremi, to su programeri, diplomirani inženjeri građevine i strojarstva – istaknula je Maja Mahovlić, stručnjakinja za odnose s javnošću portala specijaliziranog za tržište rada.
Poslodavci pristaju na manje radnog iskustva, a većinom inzistiraju na poznavanju naprednog engleskog jezika i rada na računalu. Premda su uvjeti koji poslodavci traže smanjeni, broj prijava na oglase za posao pada.
– U prvoj polovici godine smanjeni je broj prijava na naše oglase i to 30 posto manje u odnosu na prošlu godinu u isto vrijeme. To je najčešći slučaj u kategorijama deficitarnih zanimanja, odnosno o graditeljstvu, turizmu, ugostiteljstvu i telekomunikacijama. Nije to ništa neobično jer slična situacija i u drugim europskim zemljama – dodala je Mahovlić.
Grad Zagreb i Zagrebačka županija već tradicionalno bilježi najviše plaće, a najniže plaće zabilježene su u Virovitičko- podravskoj i Požeško- slavonskoj županiji. One su oko 18 do 20 posto ispod prosjeka.
Kako bi se istaknuli na konkurentnom tržištu rada, poslodavci su počeli primjenjivati određene metode.
– Češće objavljuju informacije o plaćama, više naglašavaju dodatne pogodnosti koje nude kandidatima. Svakako je savjet svim poslodavcima, koji mogu povećati plaću, da to i učine zato što ne govorimo o deficitarnim zanimanjima samo unutar Hrvatske, već unutar Europske unije. Znači da mladi ljudi, koji su mobilni, mogu otići u Austriju ili Njemačku raditi isti posao za veću plaću. Naravno da hrvatski poslodavac, s obzirom na ograničenja koja ima ovdje, ne može ponuditi identične uvjete kao poslodavac u primjerice Austriji, ali može se približiti tome koliko mu uvjeti dozvoljavaju, a domaći radnik će to znati prepoznati – zaključila je Mahovlić.
Prostora za pomake ima i dobro ih je iskoristiti, kako što više kvalitetne radne snage ne bi bilo primorano tražiti bolje poslovne prilike izvan granica Lijepe naše.