Autor:: Tanja Molvarec 5/26/2010 13:58
Naselje Trnsko u Novom Zagrebu slavi svojih 50 godina postojanja, a slavlje povodom rođendana ovog naselja održavat će se kroz cijelu godinu i to, kako je najavio Jadranko Baturić, predsjednik Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb-zapad, nizom aktivnosti.
– Odvojili smo sredstva kako bi u rujnu organizirali druženje i veliku feštu. Bit će organizirani sportski turniri, štandovi, glazba. Trnsko to zaslužuje jer je riječ o jednom od najljepših i najuređenijih naselja u gradu. Tu ima najviše zelenila, zgrade nisu previsoke, stanari imaju sve što im treba u blizini – kazao je Baturić, te dodao da će se uskoro i riješiti najveći problem nedostatka parkirnih mjesta o kojima je zagrebancija.com ranije pisala i to tako što će se u svakoj ulici napraviti novih 30-ak parkirališnih mjesta i osigurati 350 novih parkirnih mjesta u naselju.
– Sva su sredstva osigurana i kreće se u realizaciju tog projekta. Trnsko je imalo veliki problem s nedostatkom parkirališnih mjesta, ali sada će i to biti riješeno, a da nismo žrtvovali zelene površine- kazao je Baturić.
Prije Trnskog, samo puste Savske ledine
Naselje Trnsko obilježilo je 9. ožujka točno pola stoljeća postojanja. Na taj dan prije pedeset godina Narodni odbor grada Zagreba izglasao je Društveni plan za 1960. godinu, u sklopu kojega je donijeta i odluka o početku izgradnje prvih stambenih objekata u ´mikrorajonu Novi Zagreb I i Novi Zagreb II`. Ta dva mikrorajona koja su se protezala uz prugu Zagreb-Sisak za godinu, dvije dobit će zajednički naziv Trnsko.
Trnsko ostaje zabilježeno kao prvo novozagrebačko naselje koje je zasnovano i izvedeno kao samostalna urbanistička cjelina na području na kojem prije toga nije bilo gotovo nikakve gradnje, na dotada pustim Savskim ledinama. Iako su sondaže i pripremni radovi krenuli već ujesen 1959., upravo spomenuta odluka gradskih vlasti, predstavlja rodni list i svojevrsnu Zlatnu bulu naselja Trnsko.
Trnsko planirano za najviše deset tisuća stanovnika
Idejni projekt prema kojem je naselje građeno napravljen je u Urbanističkom zavodu grada Zagreba potkraj pedesetih godina, pod ravnanjem Zdenka Kolacija. Taj plan, koji je bio dio budućega plana o 25 ´stambenih jedinica` odnosno naselja Južnoga Zagreba, radila je skupina arhitekata i urbanista među kojima se zaslugama za budući izgled Trnskog osobito ističe Mirko Maretić.
Uskoro naselja dobivaju svoja imena za koja angažiran književnik Gustav Krklec koji je, na osnovu starih topografskih karti i planova ovoga područja, pronalazio autentične toponime i predlagao ih za nazive novih naselja. Tako je i naselje Trnsko svoje ime dobilo prema području koje se nekoć protezalo uzduž jednoga od savskih rukavaca na desnoj obali.
Kao i druga novozagrebačka naselja i Trnsko je planirano za najviše 10 tisuća stanovnika. Neovisno o jasnoj urbanističkoj ideji gradnje gradskog prostora, po uzoru na razvijenije europske zemlje, na izgled naselja u to siromašno doba presudno je utjecala žurna potreba za stambenim prostorom, namijenjenim rastućoj populaciji grada.
