Autor:: Tanja Molvarec 5/10/2011 14:59
Iako željezičke pruge danas samo dodiruju Trešnjevku duž njezina sjevernog i isotčnog ruba, upravo su one svojim položajem ali i funkcijom uvelike odredile povijest i urbani identititet ovog kvarta, riječi su kojima je Mirela Slukan Altić započela predavanje ‘Kolodvori i pruge u urbanom identitetu Trešnjevke’.
Uz kolodvor se smjestio veći broj prvih industrijskih pogona
Kada je Zagreb dobio dugo željenu željeznicu 1862. godine, pruga je omeđila Trešnjevku sa njezine sjeverne strane duž Magazinske i sa njezine istočne strane duž Savske.
– Pruga je odmah podiguta na nasipu pa je osim prostorne stvorila i vizualnu barijeru jer je zatvorila pogled s Trešnevke prema gradu. Nasip je posve dosjekao područje Trešnjevke od ostatka grada i značajno otežao komunikaciju- kazala je Slukan Altić.
U početku ispod pruge nije bilo širokih kolnih podvožnjaka, samo nesigurni pružni prijelazi s brkljama koje su često bile zatvorene ili uskih prolaza kroz nasip (kod Adžijine i Tratinske te Stare Knežije). Tek 30-ih godina nasip je mjestimične podigut nakon čega su izgrađeni prolazi odgovarajuće prometne propusnosti koji su ublažili problem fizičke odsječensoti.
Trešnjevka kao naselje radnika i činovnika
Dolaskom željeznice u Zagreb, željeznička pruga postala je glavni čimbenik lokacije industrije pa se čitava etapa razvoja industrije Zagreba od dolaska željeznice 1862. godine pa sve do 1918. godine naziva željezničkom fazom razvoja industrije.
– Osobito je zanimljiva zona uz kolodvor gdje se smjestio prvi broj većih industrijskih pogona. Industrijski i komunalni objekti uz trešenjvački dio pruge još su više odvojili stambeni dio Trešjnevke od grada i obilježili su je kao zonu stanovanja radnika obližnje industrije i siromašijeg činovništva. Loša prometna dostupnost i mnogo industrijskih objekata utjecali su na to da je Trešnjevka u međuratnom razdoblju prerasla u najbrže rastuće radničko naselje- objasila je Altić.
Trešnjevka je određena i u socijalnom smislu kao naselje radika i činovnika koji su živjeli u malim obiteljskim kućicama s okućnicom, izgrađenim uglavnom bez građevinskih dozvola i dobre komunalne infrastrukture.
S druge pak stranne pruga Samoborčeka presijeca urbano tkivo Trešnjevke dijagonalno po čitavoj duljini naselja i to nije imalo negativan utjecaj za fizički razvoj naselja. Iako je pruga koja je položena u ravnini ceste bila zaštićena samo brkljama zbog čega su se događale prometne nesreće na prijelazima, Samoborček je živo u suglasju sa svojom trešnjevačkom zajednicom.
– Kolodvor Samoborčeka bilo je okupljalište građana čitavog grada koji su vikendima kretali prema Samoboru čime je Trešnjevka postala prepoznatljiva točka u slici grada. Tako je Samoborček utjecao na pozitivnu percepciju čitavog naselja kao važnog elementa kulture sjećanja na stari i zaboravljeni Zagreb- završila je svoje predavanje Altić.
Predavanje koje nas je vratilo u prošlost Zagreba, bilo je održano unutar programa projekta muzej Kvarta Trešnjevka Sjever u organizaciji Udruge Konntraakcija i u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka.
Sam projekt je dio većeg dugogodišnjeg projekta muzej Kvarta koji se sve do sada odvijao u Novom Zagrebu i ovo je prvi put da ”prelazi Savu”. Projekt je vrlo slojevitog karaktera, bavi se istraživanjem i revitalizacijom društvene, kulturne, arhitektonske i urbanističke posebnosti kvartova, djelujući muzeološki, kao društveni forum, obrađujući materijalnu i osobito nematerijalnu baštinu, te postavljajući temelje za daljnji kulturni, društveni, pa i gospodarski razvoj lokalne zajednice. Do sada je ostvaren muzej Kvarta Središće, muzej Kvarta Travno i muzej Kvarta Zapruđe.