Autor:: Tanja Molvarec 5/10/2011 14:59
Iako željezičke pruge danas samo dodiruju Trešnjevku duž njezina sjevernog i isotčnog ruba, upravo su one svojim položajem ali i funkcijom uvelike odredile povijest i urbani identititet ovog kvarta, riječi su kojima je Mirela Slukan Altić započela predavanje ‘Kolodvori i pruge u urbanom identitetu Trešnjevke’.
Tijekom 20. stoljeća Trešnjevka je doživjela intenzivnu urbanizaciju zbog lokacije željezničke pruge i niza industrijskih pogona podigutih duž pruge pa ubrzo prerasta u najbrže rastuće naselje radnika obližnje industrije. Druga sudbonosna pruga koja je utjecala na urbani identitet Trešnjevke, nastavlja Slukan Altić je pruga Zagreb-Samobor. Kao polazišna postaja popularnog Samoborčeka, ova je pruga utjecala da Trešnjevka zauvijek ostane urezana u pamćenje Zagrepčana.
Uz kolodvor se smjestio veći broj prvih industrijskih pogona
Kada je Zagreb dobio dugo željenu željeznicu 1862. godine, pruga je omeđila Trešnjevku sa njezine sjeverne strane duž Magazinske i sa njezine istočne strane duž Savske.
– Pruga je odmah podiguta na nasipu pa je osim prostorne stvorila i vizualnu barijeru jer je zatvorila pogled s Trešnevke prema gradu. Nasip je posve dosjekao područje Trešnjevke od ostatka grada i značajno otežao komunikaciju- kazala je Slukan Altić.
U početku ispod pruge nije bilo širokih kolnih podvožnjaka, samo nesigurni pružni prijelazi s brkljama koje su često bile zatvorene ili uskih prolaza kroz nasip (kod Adžijine i Tratinske te Stare Knežije). Tek 30-ih godina nasip je mjestimične podigut nakon čega su izgrađeni prolazi odgovarajuće prometne propusnosti koji su ublažili problem fizičke odsječensoti.
Trešnjevka kao naselje radnika i činovnika
Dolaskom željeznice u Zagreb, željeznička pruga postala je glavni čimbenik lokacije industrije pa se čitava etapa razvoja industrije Zagreba od dolaska željeznice 1862. godine pa sve do 1918. godine naziva željezničkom fazom razvoja industrije.
– Osobito je zanimljiva zona uz kolodvor gdje se smjestio prvi broj većih industrijskih pogona. Industrijski i komunalni objekti uz trešenjvački dio pruge još su više odvojili stambeni dio Trešjnevke od grada i obilježili su je kao zonu stanovanja radnika obližnje industrije i siromašijeg činovništva. Loša prometna dostupnost i mnogo industrijskih objekata utjecali su na to da je Trešnjevka u međuratnom razdoblju prerasla u najbrže rastuće radničko naselje- objasila je Altić.
Kolodvor Samoborčeka bio okupljalište čitavog grada
Trešnjevka je određena i u socijalnom smislu kao naselje radika i činovnika koji su živjeli u malim obiteljskim kućicama s okućnicom, izgrađenim uglavnom bez građevinskih dozvola i dobre komunalne infrastrukture.
S druge pak stranne pruga Samoborčeka presijeca urbano tkivo Trešnjevke dijagonalno po čitavoj duljini naselja i to nije imalo negativan utjecaj za fizički razvoj naselja. Iako je pruga koja je položena u ravnini ceste bila zaštićena samo brkljama zbog čega su se događale prometne nesreće na prijelazima, Samoborček je živo u suglasju sa svojom trešnjevačkom zajednicom.
– Kolodvor Samoborčeka bilo je okupljalište građana čitavog grada koji su vikendima kretali prema Samoboru čime je Trešnjevka postala prepoznatljiva točka u slici grada. Tako je Samoborček utjecao na pozitivnu percepciju čitavog naselja kao važnog elementa kulture sjećanja na stari i zaboravljeni Zagreb- završila je svoje predavanje Altić.
Predavanje koje nas je vratilo u prošlost Zagreba, bilo je održano unutar programa projekta muzej Kvarta Trešnjevka Sjever u organizaciji Udruge Konntraakcija i u suradnji s Centrom za kulturu Trešnjevka.
Sam projekt je dio većeg dugogodišnjeg projekta muzej Kvarta koji se sve do sada odvijao u Novom Zagrebu i ovo je prvi put da ”prelazi Savu”. Projekt je vrlo slojevitog karaktera, bavi se istraživanjem i revitalizacijom društvene, kulturne, arhitektonske i urbanističke posebnosti kvartova, djelujući muzeološki, kao društveni forum, obrađujući materijalnu i osobito nematerijalnu baštinu, te postavljajući temelje za daljnji kulturni, društveni, pa i gospodarski razvoj lokalne zajednice. Do sada je ostvaren muzej Kvarta Središće, muzej Kvarta Travno i muzej Kvarta Zapruđe.
