U slučaju dugotrajnog izlaganja velikim vrućinama, jedna od posljedica može biti i toplinski udar. U pitanju je potencijalno vrlo opasno stanje u kojem organizam gubi sposobnost prilagođavanja visokim temperaturama. Toplinski udar je po život opasno stanje povezano s izlaganjem visokim temperaturama okoliša. Velike vrućine ljeti, koje teško podnose kronični bolesnici i starije osobe, predstavljaju velik napor i za organizam mladih, zdravih ljudi.
Prije svega, kako se ne bismo doveli u takvu neugodnu situaciju treba izbjegavati jako sunce. Ovih smo dana svjedoci da u najfrekventnijem dijelu dana temperature dosežu čak i 40 stupnjeva Celzijusa.
Do toplinskog udara može doći i prilikom fizičkog napora, kad vježbanje povisuje nečiju tjelesnu temperaturu i sustavi koji obično pomažu tijelu da se ohladi, ne funkcioniraju. Primjerice, visok stupanj vlage u zraku može narušiti sposobnost tijela da se ohladi kroz znojenje. Drugi uzrok toplinskog udara je prekomjerno izlaganje vanjskim čimbenicima kao što je toplotni val, bez pristupa hladovini ili rashladnim uređajima.
Toplinski udar možete prepoznati po ovim simptomima:
Vrtoglavica – Dehidracija može utjecati na centar za ravnotežu. Ukoliko osjetite da gubite ravnotežu, najbolje bi bilo da stanete ili usporite, preuzmete kontrolu nad disanjem i popijte vodu. Baš zbog toga je preporuka da tijekom velikih vrućina uvijek imate pristup svježoj vodi.
Zbunjenost je jedan od najočitijih znakova toplinskog udara. Vrlo je sličan hipotermiji, odnosno pothlađivanju. Oboljeli više nije u stanju realno rasuđivati niti komunicirati s drugima, najčešće ne dajući suvisle odgovore na postavljena pitanja. Budući da vam je sposobnost rasuđivanja i razmišljanja smanjena, sami vjerojatno nećete prepoznati signale koje vam mozak šalje.
Mučnina je također jedan od očitih simptoma. Ako ste se tijekom velikih vrućina odlučili aktivno provesti dan i odjednom osjetite nalet mučnine, to može biti očiti znak toplinskog udara. Ukoliko počnete povraćati, budite osobito oprezni. Obavezno se sklonite sa sunca, te ukoliko je moguće prilegnite negdje u hlad. Ako ne osjetite poboljšanje, to bi moglo povećati vjerojatnost da je u pitanju toplinski udar.
Glavobolja je jedan od ranih pokazatelja da vas je pogodio toplinski udar jer se javlja već kod toplinske slabosti. Toplinsku slabost lakše ćete riješiti ukoliko se povučete u klimatizirani prostor, stanete pod hladan tuš i popijete vode dok ćete u slučaju toplinskog udara morati nazvati Hitnu pomoć.
Ukoliko osjećate kako se na velikim vrućinama ne znojite, to je svakako znak na koji trebate obratiti pozornost jer i izostanak znojenja možemo vezati uz toplinski udar do koje dolazi uslijed vrućina, a ne uslijed vježbanja. Ukoliko trčite po toplom vremenu i na odjeći vidite tragove soli, to znači da se vaše tijelo znoji kako bi trebalo.
Crvenilo na koži i na dodir vruća koža također je jedan znak da se vaše tijelo opasno pregrijalo. Ako ste primijetili da vam se to događa, odmah se rashladite da biste izbjegli teže posljedice.
Nesvjestica je ekstremniji simptom, a tome su skloni naši najslabiji građani – djeca, stariji i pacijenti kroničnih bolesti.
Ukoliko osjetite ili primijetite kod drugih neke od navedenih simptoma, ne oklijevajte i nazovite Hitnu pomoć. Pacijenti s toplinskim udarom moraju najhitnije biti prebačeni u ambulantu hitne pomoći. Ukoliko ste u društvu osobe koja upravo proživljava ovo teško stanje, možete ga pokušati lagano rashlađivati i škropiti vodom kako bi se tijelo barem malo rashladilo dok ne dođe vozilo hitne pomoći.
ČLANAK JE SUFINANCIRANA SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
