Na sutrašnju se maratonsku sjednicu Gradske skupštine osvrnuo i Klub zastupnika lijevog bloka. Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika i gradski zastupnik Tomislav Tomašević posebno se dotaknuo 10. točke dnevnog reda, one koja se tiče pročistača otpadnih voda.
“Točka o pročišćavanju otpadnih voda točka je na ‘i’ najštetnijeg ugovora u novijoj povijesti Grada Zagreba. Usluga pročišćavanja otpadnih voda privatizirana je samo u Zagrebu i Zaprešiću – od svih gradova u Hrvatskoj. Dakle, Zagreb je bio toliko neinteligentan da je odlučio to privatizirati. Potpisom bivšeg gradonačelnika obvezani smo, do 2028. za investiciju pročistač, vrijednu 300 milijuna eura, isplatiti privatnim koncesionarima milijardu i 400 milijuna eura. Zbog toga je cijena vode poskupjela s nekih pet, šest kuna na 15 kuna po kubiku za građane, a za poslovne korisnike s 11 kuna na 27 kuna po kubiku”, objasnio je gradski zastupnik.
“I to kao da sada nije dovoljno, u postojećem ugovoru ne postoji obveza koncesionara da snose trošak ukoliko dođe do promjene ekoloških standarda EU. To bi značilo da treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda ne pada na koncesionara, nego na Grad Zagreb. Riječ je o trošku od 54 milijuna eura. Zato se sad, prije promjene vlasti, želi promijeniti taj ugovor o koncesiji, odnosno treći dodatak ugovoru. Podsjetit ću na izvješće državne revizije u kojem piše kako je taj ugovor štetan jer omogućuje koncesionaru dobit od oko 40 posto. Ne znam ni jedan legalan posao u Hrvatskoj na kojem možete toliko zaraditi. Sredstva iz EU fondova ne možemo povući jer je riječ o privatiziranoj usluzi”, rekao je Tomašević.
Na niz imenovanja ravnatelja kulturnih i obrazovnih institucija, a koja će se također naći na dnevnom redu 40. sjednice, osvrnula se gradska zastupnica Rada Borić.
“Na ovoj sjednici birat će se šestero različitih ravnatelja, dva ravnatelja kazališta, ostalo kulturnih institucija. Ono što zabrinjava i što se nije promijenilo u posljednje četiri godine i što ćemo vidjeti na sutrašnjoj sjednici je to da ponovno imamo samo po jednog kandidata ili kandidatkinju i da se obično radi o reizboru. Zanimljivo je da se izbori održavaju baš sada kada završavaju mandati i nama u Skupštini, kada se očekuju promjene u Gradu Zagrebu. Nije jasno zašto sada biramo neke ravnatelje, a mandati im traju do kraja godine. Isto tako, smatram da bi ravnateljima određenih institucija trebalo ograničiti mandat na neki rok”, kazala je zastupnica.
Sporni su, objasnila je, i izbori za ravnateljicu Centra mladih Ribnjak.
“Stručno je vijeće od pet pristiglih molbi, jednu odbacilo iz tehničkih razloga, te za tri od četiri preostale kandidatkinje dalo pozitivno mišljenje. Međutim, upravo se za tu kandidatkinju koja nije dobila pozitivno mišljenje stručnog vijeća, odlučilo upravno vijeće na čelu s Natalijom Pricom. Postbandićevsko nasljeđe, ne samo da se nastavilo, već se i pogoršalo”, izjavila je Borić.
“Na prijedlog HDZ-a za Nagradu za Zagrepčanku godinu predložena je prof. Alemka Markotić. Ona je, prema mojem mišljenju, mogla dobiti nagradu za znanstveno djelo, međutim s obzirom na to kako se ponašala kao poslušnica Stožera civilne zaštite i kakva smo obrazloženja od nje dobivali u pandemiji, ona doista ne može biti uzor ženama kada je ravnopravnost spolova u pitanju. Ovako obezvrijediti jednu nagradu da bi se politički pogodovalo je u potpunosti besmisleno”, smatra zastupnica.
Gradski zastupnik Svibor Jančić ponovno je aktualizirao problem MO 30. svibnja 1990.
“Na prošloj smo sjednici govorili o zelenoj površini na području tog mjesnog odbora, jedinoj zelenoj površini koja je sada u privatnom vlasništvu. Dobili smo očitovanje iz nadležnog gradskog ureda iz kojeg je vidljivo da je došlo do propusta i da Grad Zagreb nije na vrijeme otkupio zemljište za koje se sada ne zna tko je nadležan za njegovo održavanje. Bit će zanimljivo vidjeti kako će glasati gradski zastupnici”, kazao je Jančić te spomenuo i točku dnevnog reda koja se tiče pomoći građanima čije su obiteljske kuće namijenjene rušenju.
“Grad Zagreb posjeduje određenu mehanizaciju koja može pomoći tim građanima, jer neki građani imaju sredstva da izgrade nove kuće, no nemaju sredstva, oko 100.000 kuna, za rušenje postojećih”, poručio je.
