Tiskani mediji traže pomoć države da bi preživjeli

Autor: Sarah Srdar 10/5/2012 13:02

Zbog teške situacije koja vlada u tiskanim medijima, a prisutna je i u radijskom i televizijskom novinarstvu, Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo organizirali su konferenciju za novinare. 

– Pomirili smo se sa smanjenjima plaća ali ne možemo prihvatiti ponižavanja i šikaniranja do kojih dolazi. Toliko je teška situacija da država ne može ostati po strani. Padaju naklade i prihodi o oglasa, a zbog toga novinari ostaju bez posla – rekao je Anton Filić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske.

Postoji niz mjera koje se mogu poduzeti kako bi se olakšali situacija tiskanim medijima. Kao prvu su istaknuli smanjenje PDV-a na tri posto kao što je učinjeno u Francuskoj koja može poslužiti i kao primjer za drugu mjeru koju je pojasnio Filić.

– Studentima u Francuskoj subvencionira se kupnja novina. Na taj se način zapravo i stvara navika čitanja dnevnih tiskovina – dodao je.

Ugasili su se tjednici Nacional i Forum, a zatim i dnevna novina Vjesnik. Prema podacima za ovu godinu tiraže su pale za deset posto. 

– Jedan od velikih problema je i nelikvidnost. Ali najvažnije je istaknuti da je svako kršenje i nepoštivanje socijalnih prava udar na slobodu novinara, a tada novinarstvo postaje loše – kazao je Zdenko Duka, predsjednik HND-a.

Novinarima Foruma nude se sramotni ugovori

Nakon izdanih 47 brojeva i tjednik Forum je otišao u povijest. Novinari, njih 22, ne znaju što ih očekuje u budućnosti ali ne odustaju od borbe za svoja prava.

– Kako je na početku rečeno, ponajbolji novinari, intelektualci, počeli su stvarati Forum. No, prvo su nas izolirali od ostatka redakcije Večernjeg lista, a zatim i premjestili na drugu lokaciju da bi na kraju ugasili i tjednik. Dobivam dojam da je sve napravljeno smišljeno kako bi ostali bez posla. Sad se nude sramotni ugovori, a novinari se statusno spuštaju za čak tri ili četiri stepenice – pojasnio je Dražen Ćurić, predsjednik Sindikata Večernjeg lista.

Nakon što su devet mjeseci bez plaće, Vjesnikovci su dočekali stečaj i prijavili se na Zavod za zapošljavanje. Na taj način napokon su ostvarili pravo na naknadu za nezaposlene i krenuli u naplatu barem minimalnih potraživanja sukladno zakonu. 

– Radnička potraživanja iznose između osam i devet milijuna kuna. Odmah po početku stečaja suočili smo se s apsurdima, koji po tvrdnjama stečajnog upravitelja Maroja Stjepovića proizlaze iz izmjena Stečajnog zakona. Izračune radničkih potraživanja rade kolege volonteri jer u tvrtkama u kojima knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine nije dostatna za pokriće troškova stečaja zapravo ne može angažirati radnike računovodstva – dodala je Marijana Matković, glavna povjerenica Podružnice SNH Vjesnik.

Isto tako, ukoliko Ministarstvo kulture i Vlada ne pronađu model da se arhiva i brend Vjesnika zaštite, mogli bi biti predmet prodaje u stečaju. Međutim stečajni upravitelj ne može osigurati vještaka pa je i upitno kako osigurati vještačenje vrijednosti te nematerijalne imovine.