Temeljno pravo građana je pravo na privatnost

Autor: Petra Antonijević 6/13/2012 13:52

U info centru Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj održan je seminar na temu uspostavljanja i obuke službenika za zaštitu osobnih podataka u državnoj upravi. Jačanje kapaciteta u području zaštite osobnih podataka projekt je kojemu je cilj osnažiti savjetodavne i nadzorne uloge Agencije, uskladiti zakon o zaštiti osobnih podataka, ali i ojačati svijest o zaštiti osobnih podataka.

U Hrvatskoj se zakon poštuje toliko koliko su ljudi svijesni potrebe za zaštitom privatnosti. Važno je znati što je to osobni podatak, a to je svaki onaj podatak u kojemu se može razlučiti vaš identitet. To može biti, naravno osim imena i prezimena, broj mobitela, adresa elektoničke pošte, OIB odnosno sve ono što ukazuje da se iza podataka krijete zapravo vi – naglasio je Dubravko Bilić, ravnatelj Agencije za zaštitu podataka.

Temeljno ustavno pravo svakog građanina jest pravo na zaštitu privatnosti. Ravnatelj agencije ističe da problemi nastaju jer ljudi često zaboravljaju da razotkrivanjem tuđe privatnosti isto tako i svoju stavljaju na dnevni red.

Zadatak agencije je da balansira između javnog interesa i zakona o privatnosti odnosno očuvanju privatnosti svakog pojedinca. U Hrvatskoj to dosta dobro funkcionira, mi smo za prošlu godinu prikupili oko tristotinjak pritužbi građana na pojedina postupanja javnih poduzeća – dodao je Bilić.

Kod nas zakon, nažalost, nije represivan već je samo upozoravajući. Hrvatska agencija za zaštitu osobnih podataka ne može propisati ni jednu kaznu već prekršitelja može uputiti Prekršajnome sudu koji zatim donosi određene kazne.

To je manjkavost našeg zakona za razliku od drugih zemalja gdje Agencije za zaštitu osobnih podataka imaju mogućnost i praksu određivati i kazne za prekršitelje tako da je recimo u Portugalu najnoviji slučaj gdje je Agencija kaznila jedan telekom s otprilike deset milijuna eura kazne zbog kršenja zakona o zaštiti osobnih podataka – istaknuo je Bilić.

Na seminaru su, osim ravnatelja hrvatske agencije za zaštitu osobnih podataka, svoje iskustvo podijelili i kolege iz Europske unije, točnije predstavnici talijanske, španjolske i njemačke agencije za zaštitu osobnih podataka. Svi oni složili su se u jednome, agencija i službenici javnih uprava moraju primjenjivati kodeks ponašanja i postupanja različito po sektorima te da je suradnja s građanima izrazito važna jer na kraju krajeva zakon se odnosi jednako na svo stanovništvo.