Već tri godine svakodnevno se pričalo o korona virusu, ali ovaj dan na inicijativu Međunarodne unije za borbu protiv tuberkuloze i drugih plućnih oboljenja posvećen je upravo toj bolesti. Istim povodom Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze ove godine obilježava se pod sloganom „Da! Možemo zaustaviti tuberkulozu!”, a glavni cilj je potaknuti veća ulaganja, brže usvajanje preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i suradnju među vladama zemalja u svijetu u borbi protiv epidemije tuberkuloze.
U panel diskusiji sudjelovali su: akademik Miroslav Samaržija, predsjednik Hrvatskog torakalnog društva, prof.dr.sc. Ivana Mareković, šef Odjela za bakteriologiju i parazitologiju, KBC Zagreb, prof.dr.sc. Sanja Popović-Grle, pročelnik Zavoda za opstruktivne bolesti pluća, Klinika za plućne bolesti „Jordanovac“, KBC Zagreb, doc. dr.sc. Ljiljana Žmak, voditelj Nacionalnog / Supranacionalnog Referentnog Laboratorija SZO za Tuberkulozu, dr.sc. Denis Baričević, šef Odjela za tuberkulozu, Klinika za plućne bolesti Jordanovac, KBC Zagreb.
„Danas je svjetski dan borbe protiv Tuberkuloze i time želimo istaknuti značaj rane dijagnostike, prevencije, edukacije i liječenja oboljelih od tuberkuloze. A s obzirom na to da danas kod nas i u svijetu sve više bolesnika koji imaju transplantirane organe i koji imaju kronične nezarazne bolesti važno je istaknuti kako ti bolesnici trebaju imati što raniju dijagnostiku da bi započeli liječenje” rekao je Denis Baričević, voditelj odjela za tuberkulozu Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
Tuberkuloza je još uvijek u svijetu među vodećim infektivnim uzročnicima smrti. Oko dvije trećine oboljelih je iz zemalja Azije i Afrike, dok Europska regija zauzima posljednje mjesto po broju oboljelih od tuberkuloze, a Hrvatska se ubraja u države s niskom incidencijom tuberkuloze, iznijela je Ljiljana Žmak, voditeljica nacionalnog labaratorija SZO za tuberkulozu. „Tuberkuloze ima svugdje. Europa nije regija u svijetu koja ima visoku incidenciju. To su uglavnom zemlje Azije i Afrike. Međutim i u Europi i u Hrvatskoj imamo oboljele. U Hrvatskoj je godišnje između 150 i 180 bolesnika i imamo i smrtnih slučajeva i naravno moramo se boriti da tih brojeva bude što manje.”
Tijekom pandemije COVID-19, smrtnost od tuberkuloze ponovno je porasla budući da su mnoge zemlje preusmjerile svoje zdravstvene resurse s borbe protiv tuberkuloze na liječenje i prevenciju Sars CoV2 infekcije. U mnogim zemljama svijeta, nakon popuštanja mjera protiv COVID 19, broj oboljelih od tuberkuloze je značajno porastao, a sličan trend bilježimo i u Hrvatskoj.
„Zato što su svi resursi koji su bili prije orijentirani za ranu dijagnostiku i prevenciju tuberkuloze bili u tom periodu pandemije okrenuti prema otkrivanju covid oboljelih bolesnika i njihovom liječenju. Zbog toga je bila teže prisutna zdravstvena skrb takvih bolesnika koji imaju tuberkulozu, ali sada ukidanjem mjera vidimo da je porast broja oboljelih od tuberkuloze dijganostika puno brža i puno pristupačnija nego što je bila nakon pandemije”, istaknuo je Denis Baričević, voditelj odjela za tuberkulozu Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb.Mikrobiolozi neizostavan su dio u dijagnostici tuberkuloze, ali i u liječenju.
Ovaj dan borbe pozdravila je zato i Dijana Varda-Brkić, specijalist medicinske mikrobiologije Dijana Varda-Brkić, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parazitologijom: „Mi mikrobiolozi smo vrlo važna spona u brzoj identifikaciji tuberkuloze. Sve sumnje i nejasnoće i svi uzroci koji stignu nama dolaze u prvi plan. Prvi screening je prvi mikroskopski preparat gdje mi uočavamo štapiće tipične za tuberkulozu, zatim javljamo kliničaru koji onda odmah postupa po potrebi liječenja. Kolika je važnost same dijagnostike govori i to da u Hrvatskoj postoji 13 labaratorija koji se bave dijagnostikom tuberkuloze i nakon algoritma mikroskopiranja kreće uzgoj, identifikacija i određivanje antimikrobne osjetljivosti antiruberkulotika”.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.