Autor:: Tanja Molvarec 4/28/2010 9:52
Korolija-Marinić smatra da je uzrok ovako lošeg stanja pogrešno korištenje sredstava iz HZZO-a.
– Sredstva moraju biti za plaće, lijekove, potrošni materijal i edukaciju, a za investicije tek ako ostane novaca. U bolnici Sveti Duh upravo se dogodilo da se išlo više u investicije odnosno gradnju. Ne mogu se investicije iz limita raditi- kazao je Korolija-Marinić te dodao da se moraju smjeniti ravnatelji koji nameću gubitke i neodgovorna upravna vijeća koja štite te ravnatelje. Korolija ideju o spajanju bolnica pri čemu vlada očekuje uštedu između sedam i pol i 13 milijuna kuna, smatra lošom.
– Ako se primjerice ravnatelju bolnici Sestara Milosrdnica pripoji još koja zdravstvena ustanova, a bolnica već ima dospjele obveze, to će samo stvoriti dodatne probleme – smatra Korolija.
O stanju u zdravstvu brojke govore samo za sebe. Tako šest bolnica ima ukupno dospjelih obveza u iznosu od 118 milijuna 313 tisuća i 95 kuna. Od toga najviše otpada na Sveti Duh koji ima 164 miljuna ukupnih obveza od čega je 86 miljuna dospjelih, zatim Specijalna bolnica za plućne bolesti u Rockfelerovoj sa 8. 818, 000 miljuna kuna dospjelih obveza i Specijalna bolnica Goljak sa 2. 507, 177 milijuna kuna.
Korolija ističe i problem mnogih gradskih zdravstvenih ustanova koje gradu plaćaju najam za prostor kao što su Polliklinika Drago Čop, POliklinika Prometna medicinai Specijalizirana bolnica za bolesti dišnog sustava djece i mladeži Zagreba. Grad, smatra Korolija mora pronaći prostore za te ustanove.
– Poručujem ministru zdravstva da se bavi državnim bolnicama jer ove grad već radi na tome da poboljša poslovanje gradskih ustanova. Ministar ne smije miješati državne i gradske bolnice jer tada bi mogao sve bolnice staviti kao državne i samim time i državna upravna vijeća- kazao je Korolija koji je predložio i neka konkretne mjere za poboljšanje poslovanja kako bi se u budućnosti izbjegli ovakvi gubici.
Prema Koroliji potrebno je obnoviti organizacijsku strukturu i strategiju zdravstvene zaštite, važan je timski rad i liderstvo, kao i praksa utemeljena na dokazima. Važna je i kontinuirana edukacija cijelog osoblja, pristupačnost informatičke tehnologije, stručnost i uspostavljeni sistemi kontrole i prijavljivanja grešaka. Jedino tako, zaključuje Korolija, bolnice mogu početi pozitivno poslovati.