Ove je godine na razini Republike Hrvatske više od četiri tisuće djece dobilo odgodu upisa u prvi razred osnovne škole, a velik broj njih je upisan po prilagođenom ili individualiziranom programu. Pravo je vrijeme da se postave pitanja koji su mogući razlozi zbog kojih je došlo do ovakvog stanja te koja su moguća rješenja za popravljanje ove izuzetno loše slike. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s partnerima, predstavio je Panel koji je u fokus stavio ovo zabrinjavajuće stanje.
Jedna od sudionica je i nacionalna kontakt osoba pri Svjetskoj zdravstvenoj asocijaciji i Europskoj komisiji za promicanje tjelesne aktivnosti Sanja Musić Milanović.
– Tjelesna aktivnost jedna je od dvije ključne komponente u prevenciji debljine. Ona je važna za očuvanje mentalnog zdravlja, tjelesnog zdravlja i lokomotornog sustava. 13 posto je veća mogućnost za normalan akademski uspjeh kod djece koja imaju normalnu tjelesnu masu. Jedan od ključnih čimbenika za održavanje normalne tjelesne mase je tjelesna aktivnost. Na upisu u osnovnu školu čak 86 posto djece doseže preporuke od 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno u igri. Na izlazu iz osnovne škole padamo na samo 16 do 17 posto. Tu trebamo sustavno djelovati i promišljati što i kako dalje!“- rekla je Musić Milanović.
Na alarmantno stanje i manjak kretanja upozorio je šef Katedre za neuroznanost u odgoju i obrazovanju na Pedagoškom fakultetu u Kopru Ranko Rajović.
– Mi moramo znati da se naša djeca ne kreću. Oni dnevno pređu od 2-6 kilometara. Istraživanje nam je pokazalo da djeca bez mobitela pređu 20-25 km. Ako znamo da se mozak razvija kretanjem onda znamo da nam djeci nedostaje kretanje. Prvi znak da nema kretanja su ravna stopala. Ako je nekad bilo od 6-9% ravnih stopala, a danas preko 50% znači da smo u problemu. Nedostatak kretanja usporava kognitivne sposobnosti. Imamo situaciju da nam svaka generacija koja kreće u 1. razred slabi u odnosu na prethodne dvije – komentirao je zabrinjavajuće podatke Rajović.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak potkanuo je raspravu uz svijest o problemima koja muče djecu. O djeci brinu kroz osiguravanje zakonodavnog okvira koji bi ih izjednačio.
– Mi u Ministarstvu turizma i sporta odavno smo postali svjesni svih problema koji tište djecu. Od samog problema nekretanja što je i uzrok određenih bolesti. Od problema manjka inkluzivnosti ili uključivosti djece svih kategorija i to podržavamo na način osiguravanja zakonodavnog okvira gdje se izjednačavaju s pravima i obvezama sve djece – rekao je Družak.
Koliko je uz samo kretanje važna i pravilna prehrana istaknula je nutricionistica Karmen Matković Melki iz Hrvatskog saveza nutricionista. Naglasila je kako namirnice koje unosimo mogu utjecati na neurokognitivni razvoj od naranije dobi.
– Brojna saznanja tek su se sada počela pojavljivati u znanstvenoj i široj zajednici. Možemo reći sa sigurnošću kako je ova domena pravilne prehrane itekako bitan segment i ima značajan utjecaj u kontekstu rasta i razvoja. Danas se sve više dokazuje koliko hrana do određene specifične vrste namirnica mogu značajno utjecati na neurokognitivni razvoj djeteta od naranije dojenačke dobi pa do kraja životnog vijeka – objasnila je Matković Melki.
Tijekom Panela vodeći domaći i regionalni stručnjaci prezentirali su svoj pogled na ovu problematiku te nastojali dati odgovore na ovo pitanje iz perspektive kineziologije, logopedije, psihologije, nutricionizma i drugih srodnih područja usmjerenih na psihofizički razvoj djece i mladih.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.