Autor: 12/7/2011 10:11
Sindikat biciklista uspio je barem u jednoj stvari ujediniti gotovo sve političke opcije u Hrvatskoj, koje su se potpisom na Seviljskoj deklaraciji obvezale da će više pažnje posvetiti promociji bicikla kao prijevoznog sredstva i poboljšanju biciklističke infrastrukture u gradovima.
Seviljska deklaracija je dokument nastao u istoimenom gradu na velikoj bicilističkoj konferenciji Velo-city 2011, kao dokument koji bi trebali potpisati ministri prometa i dužnosnici nadležni za kreiranje prometnih politika, a Sindikat biciklista ju je preveo i proslijedio zastupnicima u gradskim skupštinama i vijećima, zastupnicima u Hrvatskom sabotru te ministrima. U deklaraciji je posebno istaknuta učinkovitost bicikla kao gradskog prijevoznog sredstva.
– Kad bi ljudi prepoznali i imali dobre uvjete za to da iste udaljenosti prelaze biciklima, sve bi išlo puno tečnije i ne bi bilo potrebe za ogromnim investicijama u infrastrukturu, novim mostovima, cestama i proširenjima avenija koja se sada planiraju kako bi se povećao kapacitet cesta za automobilski promet. To neće riješiti prometne probleme, a koštat će jako puno. Samo će privući još više automobilskog prometa i opet ćemo se za dvije-tri godine naći na istom mjestu s istim zastojima i istim trajanjem putovanja – smatra Vladimir Halgota iz Sindikata Biciklista.
Bicikl u recesiji znači uštedu, ne samo biciklistima, već i vlastima
Deklaraciju je potpisao i velik broj zastupnika Gradske skupštine, a u Sindikatu ističu kako odnos zagrebačkih vlasti prema biciklistima još nije na zadovoljavajućoj razini iako su se posljednjih godina stvari počele kretati nabolje.
– Ono što želimo jest da se odnos prema biciklistima još više promijeni, da im se da veći prioritet u rješavanju prometnih problema, da se ozbiljnije pristupi tome, htjeli bismo da se, za razliku od toga kako se sad uobičajeno radi da se bicikl rješava zadnji ako ostane mjesta i novca, promijeniti taj odnos da se počne gledati kako možemo riješiti bicikle, kako možemo riješiti pješake i javni prijevoz, a onda ćemo vidjeti koliko će mjesta ostati za promet automobilom – ističe Halgota.
Dodaje kako biciklisti u vrijeme recesije znače uštedu, ne samo svojim vozačima, već i državnim i gradskim vlastima koji ne moraju ulagati ogroman novac u razvoj infrastrukture za automobile. Upravo u tome Sindikat biciklista vidi poticaj da se broj biciklista na hrvatskim ulicama znatno poveća.
