Iako je u Hrvatskoj u posljednje tri godine smrtnost smanjena za čak 46 posto, i dalje svakoga dana najmanje jedna osoba premine zbog zatajivanja srca, a u prosjeku ih čak 16 dnevno bude hospitalizirano, rečeno je na predstavljanju prvog hrvatskog Mjeseca zatajivanja srca.
– Zatajivanje srca je možda nedovoljno iskomuniciran kardiološki entitet u javnosti, riječ je o vrlo ozbiljnoj bolesti. To je bolest od koje boluje od 1,5 do 2, pa čak i tri posto opće populacije. To je bolest koja ima veliku smrtnost, 50 posto unutar pet godina od postavljanja dijagnoze. Mi u kardiologiji volimo reći da je to najčešća zloćudna bolest današnjice, jer niti jedna zloćudna bolest nije zastupljena u populaciji u tako velikom broju. U Hrvatskoj se smatra da ima barem 80 tisuća ljudi koji boluju od zatajivanja srca – pojasnio je Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.
FOTO: Zagrebancija.com
Okupljeni stručnjaci predstavili su detalje javnozdravstvenih aktivnosti koje će Hrvatsko kardiološko društvo provoditi u suradnji s liječnicima obiteljske medicine i dijabetolozima, a bilo je riječi i o prevenciji i simptomima te mogućnostima liječenja.
– Kad se obraćamo javnosti, obično govorimo o čimbenicima kardiovaskularnog rizika, kao što je hipertenzija, dijabetes, debljina, poremećaj masnoća, kako to prepoznati, liječiti i spriječiti. Time ćemo moći spriječiti veliki dio zatajivanja srca, jer najveći dio je posljedica neprepoznatog i kasnog liječenja infarkta miokarda, znamo da je zatajenje srca udruženo s dijabetesom, debljinom, hipertenzijom i s bolestima srčanih zalistaka, to je dobro poznato. Međutim, neki vidovi zatajivanja srca, neke bolesti, kao što su nasljedne kardiomiopatije ne ovise o tim čimbenicima rizika ili prirođene bolesti srca s kojima se neka djeca rađaju, i onda boluju cijeli život od neke vrsta zatajivanja srca – dodao je Miličić.
Ovom akcijom želi se upoznati građane sa simptomima i načinima liječenja, ali i poučiti prevenciji bolesti zatajivanja srca.
FOTO: Zagrebancija.com- Obiteljska medicina je temelj zdravstvenog sustava, izuzetno je važno da rano prepoznamo znakove zatajivanja srca, da pacijenta uputimo, nakon temeljitog kliničkog pregleda, na daljnu obradu. Što nam nedostaje? Imamo jako dobar biljeg, koji nam može pomoći u ranoj dijagnostici, kada posumnjamo da se kod pacijenta radi o zatajivanju srca, kojeg, nažalost, možemo određivati isključivo u laboratoriju sekundarne zdravstvene zaštite. Mi se već godinama, i u Hrvatskoj liječničkoj komori i KOHOM-u borimo da se ovaj biljeg uvede i u dijagnostiku primarnih laboratorija. Naime, ako imamo pacijenta s kliničkim znacima, koji bi mogli upućivati na zatajivanje srca, određivanjem tog biljega on će nam dati putokaz, trebamo li zatražiti žurni pregled kardiologa, ili možemo, temeljem kliničke slike, taj pregled zatražiti u nekom primjerenom roku – izjavila je Ines Balint, predsjednica Povjerentstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore.
Time bi se brzo postavila dijagnoza, počelo liječenje i pacijent bi brže bio kod kardiologa.
– Ministarstvo zdravstva snažno podržava inicijativu Hrvatskog kardiološkog društva i akademika Davora Miličića o mjesecu svjesnosti o zatajivanju srca, s obzirom na to da se radi o bolesti koja je još nedovoljno poznata hrvatskoj javnosti i građanima. Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u okviru EUROSTAT-ovog istraživanja, u Hrvatskoj je prevalencija zatajivanja srca 1,5 posto, što znači da oko 60 tisuća građana Hrvatske ima zatajivanje srca, a velik broj građana ne zna da ima bolest. Stoga je cilj ove javnozdravstvene akcije, kampanje, omogućiti bolju dostupnost zdravstvene zaštite na primardnoj razini, omogućiti određene pretrage u primarnim laboratorijima kako bi se zatajivanje srca moglo na vrijeme otkriti, započeti s liječenjem ranije i tako omogućiti bolje zdravstvene ishode za hrvatske pacijente – poručila je Ivana Portolan Pajić, načelnica sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam.
Što ranija dijagnoza pretpostavka je ranoga započimanja terapije, koja može bitno poboljšati kvalitetu života, vratiti radnu sposobnost oboljelih i, ono najbitnije, znatno produljiti preživljavanje.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
