Mentalno zdravlje djece je izuzetno važno za njihov ukupni razvoj i dobrobit. Djeca se suočavaju sa različitim izazovima i stresorima tijekom svog odrastanja, pa je važno pridavati pažnju njihovom mentalnom zdravlju. Posljednjih godina sve više se radi na podizanju svijesti cjelokupnog društva kako bi se ukazalo na ozbiljne mentalne probleme djece, ali i adolescenata. Što se po tom pitanju napravilo u zdravstvenom sustavu? Ne previše, pa stručnjaci poručuju – stanje je alarmantno! Djeca čekaju i po 170 dana da dođu na prvi pregled kod psihijatra.
– Kada dijete ima poteškoće iz sfere depresije i anksioznosti na prvi pregled čeka 170 dana. Sustav zaštite mentalnog zdravlja djece je godina zanemarivan i zapušten. To su okolnosti pandemije, potresa samo pokazale. Mi trenutno prema procjenama imamo 50 000 djece s poteškoćama iz područja mentalnog zdravlja. Imamo porast poremećaja depresije, anksioznosti, ponašanja, učenja i posebno zabrinjavajući je porast suicidalnosti kod samoozljeđujućih ponašanja. Imamo 55 dječjih psihijatara, od čega ih je 9 starije od 60 godina. Imamo 18 specijalizanata iz dječje adolescentne psihijatrije. Samo za usporedbu, imamo 97 specijalizanata oftalmologije, 60 njih iz endokrinologije i samo 18 iz ovog područja koje nam fali – zabrinjavajuće je podatke predstavila psihijatrica Ivana Kekin.
Nedostaje i dječjih psihologa, ali i stacionarnih kapaciteta.
– Imamo jednu bolnicu koja jedina zbrinjava teške slučajeve, jedina ima uvjete da tamo dovedete suicidalno dijete. Ona ima jedna jedina u Hrvatskoj 37 ugovorenih kreveta s HZZO-om. Ministarstvo je upozoravano godinama da je to neodrživo i da klinički bolnički centri u Hrvatskoj moraju organizirati hitne službe i odjele gdje će se zaprimati djeca s najtežim oboljenjima – rekla je Kekin i dodala kako je nužno da HZZO počne adekvatno cijeniti rad dječjih psihijatara, jer inače nitko neće otvarati potrebne kapacitete. Ono što resorna ministarstva moraju učiniti su uvođenje screening programa za mentalno zdravlje djece, u školama se mora organizirati psihološka podrška. Ako nemamo dovoljno psihologa, može se educirati odgojno obrazovni kadar koji radi u vrtićima i školama, moraju se organizirati multidisciplinarni timovi za onu djecu kojoj je potrebna stručna pomoć psihologa odnosno psihijatra i oni moraju biti mobilni. Većina od ovih 55 psihijatara je u Zagrebu. Mora se povećati kvota specijalizacije i to drastično, ali i implementirati preventivni programi u građanski odgoj – poručila je.
U Zagrebu je na adresi Heinzelova 62 otvoren Centar za zdravlje mladih u koji se može doći bez uputnice.
– Imali smo više od 7000 pregleda gdje su zaposleni psiholozi. Ti isti psiholozi idu u škole u kojima nema psihologa kako bi pružili psihološku pomoć. Pokrenut je i preventivni program protiv nasilja u školama za sigurno i poticajno okruženje koje radi Grad Zagreb s UNICEF-om i Savjetovalištem Luka Ritz. To je pilot projekt koji sad ide u 27 osnovnih škola. Pokrenuta je i web platforma koja je posjećena preko 200000 puta, obnavlja se Kukuljevićeva i za to vrijeme je osigurana zamjenska skrb. Plaćamo četiri dodatne specijalizacije u Zagrebu mimo Ministarstva zdravstva – kazala je.
Ako primijetite da dijete pokazuje znakove emocionalnih problema ili teže psihičke poteškoće, važno je potražiti stručnu pomoć od pedijatra, psihologa ili drugih stručnjaka za mentalno zdravlje. Rana intervencija često može spriječiti ozbiljnije probleme u budućnosti.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA.
